Željko Lovrinčević: Oslobađanje od poreza treba ići uz obvezu zadržavanja radnika

Mnoge zemlje odlučile su se za proglašenje "više sile" i takvu je odluku trebala donijeti i hrvatska Vlada. To je trebala biti nulta mjera od koje će krenuti sve druge, ističe Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb.

Postojanje "više sile" isključuje odgovornost za štetu koja će nastupiti ako se tvrtke i poduzetnici ne budu mogli držati ugovorenih rokova plaćanja. Jednako tako "viša sila" otvara mogućnost promjena uvjeta ugovora, budući da mnoge tvrtke neće moći plaćati ugovorene najmove i slično.

Mali nezadovoljni

Nakon što je Vlada objavila svoje mjere i predstavila kriterije za neke od njih, primjerice isplatu minimalne plaće, javlja se puno poduzetnika koji nisu zadovoljni predloženim. Dio njih se već organizirao na društvenim mrežama i traži od Vlade da odmah oslobodi poduzetnike plaćanja poreza, prireza, doprinosa, parafiskalnih nameta, članarina i komunalnih naknada za tri mjeseca, s time da obveže poslodavce da isplaćuju neto plaće pod uvjetom zadržavanja zaposlenih.

Hrvatska se Vlada trenutačno odlučila za tromjesečni moratorij na plaćanje svih javnih davanja te preuzimanje na sebe isplate minimalne plaće za djelatnosti i poslodavce čiji su poslovi ugroženi pandemijom. Osim onih kojima je zabranjen rad, na popisu su prije svega hotelijeri, prijevoznici te nekoliko radno intenzivnih djelatnosti unutar prerađivačke industrije.

Novčanu potporu za plaće mogu tražiti i drugi poslodavci koji dokažu da su imali pad prihoda veći od 20 posto. Mali su poduzetnici odmah negodovali što su iz prava na minimalnu plaću isključeni vlasnici/direktori koji su ujedno i jedini zaposlenici, jer i oni zbog zabrane rada ostaju bez posla, a državi su obvezni plaćati doprinose prema prije utvrđenim osnovicama.

Kriteriji će se vjerojatno s vremenom dorađivati, no i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da je Vlada trebala svima na tri mjeseca odgoditi plaćanje poreza, uz obvezu isplaćivanja plaća i zadržavanja zaposlenosti.

- Država bi trebala preuzeti prvi likvidnosni udar na sebe, a tvrtkama ostaviti prostor za plaće i ostale troškove. S time je trebalo početi odmah kako bi novac ostao kod poduzetnika. Za predloženu isplatu minimalne plaće javit će se tisuće poslodavaca, za to će trebati puno administriranja - komentira taj analitičar.

Njegov je prijedlog da se u idućih nekoliko mjeseci obustavi i plaćanje mirovinskih doprinosa jer privremena obustava na nekoliko mjeseci neće ugroziti buduće mirovine a pomoći će likvidnosti. - Sad već znamo da će BDP pasti oko 6 posto, a toliki bi mogao biti i deficit koji će država moći progutati - kaže taj analitičar.

Građanima malo Većina intervencija drugih zemalja išle su prema tvrtkama, dok su građani i njihove obveze u drugom planu te se u tom području ide sa sitnim korekcijama, preporukama da se odgode ovrhe, kao što je to učinila i Hrvatska, ili preporukama da se ugroženima omogući moratorij na plaćanje mjesečnih rata kredita.

Neke su države, primjerice, produljile valjanost postojećih autoosiguranja za tri mjeseca, obustavile tehničke preglede, dopustile da nove police dopunskog zdravstvenog osiguranja vrijede od prvog dana uplata i slično.

Svojevrsni autogol bila je odluka Vlade da se povećaju trošarine. HUP navodi da će se godišnje izdvajanje dijela industrije za potrebe posebnog poreza na bezalkoholna pića povećati i više od 70 posto. Takav rast troškova uz paralelan drastičan pad potrošnje zbog zatvaranja uslužnih objekata, industrije pića neće moći kompenzirati, izjavila je Milka Kosanović, direktorica u HUP-u.

Svatko tko dobije minimalac na teret države obvezuje se da će zadržati postojeći broj zaposlenih u dvostrukom trajanju. Tvrtke koje su već otpustile zaposlene radnike neće biti izuzete iz prava na isplatu minimalne plaće, ali će se ograničiti daljnje smanjenje broja zaposlenih prema stanju zaposlenosti od 20. ožujka. Mikrotvrtkama progledat će se kroz prste smanjenje zaposlenosti do 40 posto, malim poduzećima 20 posto, srednjima 15 posto i velikima do 10 posto.

- Potreba za pomoći neće biti gotova kada završi pandemija. Trebat će mjeseci dok se obnove putevi dostave, putovanja i vrati povjerenje - komentira Lovrinčević.

Nije naodmet spomenuti da industrija kojoj godinama nitko nije htio pomoći - tekstilna - sad podmeće leđa i šiva zaštitne maske.