Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska će u 2016., 2017. i u dugoročnom razdoblju biti zemlja s najvećom razinom deficita proračuna u EU, izdaci za kamate iduće će godine dostići 4,2 posto BDP-a, što je 14 milijardi kuna, a godišnji porast BDP-a je, prema predviđanjima, polovica tog iznosa – oko 7,5 milijardi kuna. Krajem 2016. završit će razdoblje "jeftinog novca" pa je izgledan problem servisiranja javnog duga. Rekao je to u svom izlaganju na 23. savjetovanju ekonomista u Opatiji Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, dodajući da "parametri u hrvatskoj ekonomiji pomalo izmiču kontroli".
Radikalne reforme
– Potrebne su radikalne reforme, a neki ljudi u nas ne pristaju ni na obične male reforme – kazao je Lovrinčević navodeći cijeli niz izazova s kojima će se Hrvatska suočiti u idućoj godini, od potrebe za ubrzavanjem reformi, utjecaja izbjegličke krize na gospodarstvo, trgovinske tokove i turizam, do krize povjerenja u političku strukturu, emigracijskog pritiska mladih te formiranja nove vlade i donošenja proračuna. Objašnjavajući u kakvoj je situaciji Hrvatska danas, Lovrinčević je upozorio da SAD polako napušta politiku monetarnog labavljenja, što se prelijeva i na Europu, kroz očekivani rast kamata, što će Hrvatsku pogoditi 2017. na način da sve što se stvori pojedu kamate.
– Većina država u okruženju već se fiskalno konsolidirala, deficita nemaju, nisu ranjivi, mi smo praktički ostali sami. Stoga imamo najveću premiju rizika od svih zemalja izuzev Grčke. Hrvatska je izgubila dva stupa konvergencije prema EU, to su i Schengen i mogućnost uvođenja eura, ostala je još samo sloboda kretanja kapitala – rekao je Lovrinčević dodajući da i domaće financijske institucije, banke, mirovinski fondovi... u svom portfelju imaju državne obveznice te ih vode kao trostruki A, dakle kao najbolji rejting, što realno nije tako. Kada se promijene standardi prikazivanja, na čemu se u EU inzistira, onda će se prikazati prava slika stvari – upozorio je Lovrinčević. Zauzeo se za, koliko god je to moguće, sastavljanje Vlade stručnjaka, uz prednost onima koji su pokrenuli pitanja sadržaja reformi. – U ovom slučaju to je Most, koji bi trebao predložiti mandatara – kazao je Lovrinčević dodajući da to treba biti točka okupljanja te da jedna i druga velika koalicija trebaju ući u taj proces i dopuniti ga svojim prijedlozima.
Migracijska politika
Lovrinčević smatra da će uskoro početi padati maske i da će se vidjeti ima li stvarnog interesa nešto učiniti za Hrvatsku ili slijedi brutalna želja za vladanjem uz osobne animozitete. Pritom je dodao da će, ako se razdvoje članovi Mosta, u Hrvatskoj na dulje vrijeme biti uništena treća opcija.
Otvarajući ovogodišnji opatijski skup ekonomista, predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista Ljubo Jurčić naglasio je da Hrvatskoj, ako se želi sačuvati država, trebaju demografske investicije te da nova vlada, s obzirom na pokrenuti val migracija koji će trajati godinama, mora izraditi i migracijsku politiku. Upozorio je da Hrvatska nije kao druge zemlje izašla iz krize, nego da u odnosu na EU "tone" i da bismo, da nema turizma, bili prema udjelu izvoza u BDP-u najlošiji u regiji.
– Vezano uz gospodarsko stanje, postoji jednostavno rješenje za Hrvatsku, mora se promijeniti politika i nadam se da će do te promjene doći ovih dana – rekao je Jurčić.
>> Lovrinović protiv stabilnog tečaja i devizne klauzule, a za tiskanje novca
sve raste a hrvatska se smanjuje bravo hrvatski gradjani