Jedina zemlja Europske unije čiji BDP nije pao 2009. godine? Poljska. Koja zemlja u EU očekuje najmanji pad u 2020. godini, prema Europskoj komisiji? Opet Poljska! I ne samo to, ova država nije zabilježila pad BDP-a od 1991. godine, što je već samo po sebi povijesni raritet. Kako je moguće da je jedna postkomunistička država toliko otporna na krize, pitaju se ekonomski analitičari diljem Starog kontinenta, a mnogi se odgovori, smatraju hrvatski ekonomisti, mogu pronaći upravo u razlikama između gospodarskog modela Zagreba i Varšave. Jednostavno rečeno, Poljska je na vrijeme napravila ono što Hrvatska nije imala hrabrosti, a prije svega svodi se na brzu tranziciju, dolazak stranog kapitala te pametno iskorištavanje europskih fondova.
Najblaži “korona” pad
Europska je komisija ranije ovog mjeseca procijenila da će talijansko i hrvatsko gospodarstvo pasti više od devet posto u 2020. godini. Njemačka će, smatra EK, pasti 6,5 posto. A Poljska 4,3 posto, najmanje u cijeloj Uniji. Sljedeće, 2021. zemlja će anulirati taj pad pa će BDP porasti četiri posto. I njemački servis Deutsche Welle (DW) zanimala je tajna dobrih poljskih rezultata, zabilježenih i predviđenih, pa su napravili intervju sa zamjenicom poljskog premijera Jadwigom Emilewicz koja je ujedno ministrica razvoja. Gospodarstvo u toj zemlji temelji se na malim i srednjim poduzećima, a u zemlji se proizvodi 85 posto hrane koja se konzumira u Poljskoj, govori vicepremijerka.
– Zvao nas je Portugal, koji uvozi većinu hrane, i pitao koliko bismo bili sposobni izvesti u vrijeme koronakrize – opisala je Emilewicz, koja smatra da kriza predstavlja i priliku za Europu.
– Moramo prestati razmišljati o EU isključivo kao o ekonomskom projektu. Ako tako razmišljamo, građani će Uniji okrenuti leđa tijekom ekonomskih kriza – rekla je poljska političarka. Ekonomski analitičar Damir Novotny, vrlo dobar poznavatelj prilika u srednjoj Europi, govori da je Poljska toliko uspješna jer joj je gospodarska struktura diverzificirana, i to u primarnom (poljoprivreda) i sekundarnom (prerađivačkom) sektoru.
– Ona nije ovisna toliko o jednoj gospodarskoj grani kao Hrvatska ili Grčka o turizmu. Ima nešto autoindustrije, ali ne toliko kao Slovačka. Poljska ima izrazito razvijenu poljoprivredu, a i Hrvatska uvozi mnogo hrane iz te zemlje. Privukli su velike globalne igrače koji razvijaju prerađene prehrambene proizvode. Američki Cargill i Bunge imaju pogone u Poljskoj, a tamo je i najveća europska tvornica tekuće čokolade Barry Callebaut. I ta proizvodnja nije globalizirana, nego lokalizirana na europsko tržište – objašnjava Novotny i dodaje da je Poljskoj prednost i to što je velika zemlja rastućeg tržišta.
– Usto je Poljska vrlo uspješna u korištenju europskih fondova koje su preusmjerili u poduzetnički sektor te služe za ublažavanje ekonomskih šokova – nastavlja Novotny.
Spomen ekonomskog rasta jedan je od rijetkih slučajeva u kojima se poljsku vladu u zapadnoeuropskim medijima opisuje kao uspješnu. Napisi o njoj uglavnom se svode na kritike zbog izrazito konzervativne politike vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) koja suvereno vlada zemljom od 2015. godine. U listopadu prošle godine PiS je ponovio izborni uspjeh, a zbog politika pomoći siromašnima tada je stranku hvalio i New York Times, tradicionalno nesklon konzervativnim strankama u zapadnom svijetu.
Stranci na vlasti posebno se spočitava kontroverzna reforma pravosuđa. No, Novotny smatra da za uspjeh te zemlje uopće nije bitno jesu li na vlasti centristi ili desničari.Tako je primjerice premijer 2009., kada je svijetom harala financijska kriza, bio Donald Tusk, današnji šef europskih pučana i, u osnovi, centristički, liberalni političar.
– Vladajuća stranka u Poljskoj konzervativna je u ideološkim pitanjima, ali liberalna u ekonomskima. Ona nema želju provoditi državni kapitalizam kakav vidimo u Mađarskoj, Rumunjskoj ili Hrvatskoj – ističe Novotny.
Lekcija za Hrvatsku
Zbog ekonomskog uspjeha te zemlje, veliko je pitanje što Zagreb može naučiti od Varšave.
– Jednostavno, mnogo toga: kako provoditi industrijsku ili poljoprivrednu politiku, kako uspješno alocirati EU fondove. U Poljskoj je najveća burza u istočnoj Europi, a zemlja je odavno restrukturirala brodogradilišta u kojima je bilo više zaposlenih nego u Hrvatskoj. Ta je zemlja bila uspješna u privlačenju stranog kapitala, a početkom 1990- ih tranziciju je odradila u jednom koraku – smatra Novotny te dodaje da je Hrvatska potrošila milijarde za poljoprivredu, uz vrlo slabe rezultate.
Razina javnog duga s kojim Poljska ulazi u ovu recesiju nešto je niža od 50 posto BDP-a, što znači da će joj biti mnogo lakše zadužiti se kako bi provela antirecesijske mjere. Hrvatska pak vlada s druge strane duguje 75 posto BDP-a i nalazi se u sasvim drugačijoj situaciji.
Tajna je u sprovedenoj lustraciji. Bravo Poljaci!