Zemlja stalno drhti: Planet se jače trese već 20 godina

Opasni megalopolisi

Od 1990. to je bio već sedmi potres koji je u Turskoj odnio velik broj žrtava, a najgori je bio onaj koji je 17. kolovoza 1999. u Izmitu na sjeveru zemlje u 37 sekundi razaranja od 7,6 stupnjeva Richtera pobio više od 17.000 osoba. Još u lipnju 2008. australski znanstvenik dr. Tom Chalko sa Sveučilišta u Melbourneu izišao je sa studijom prema kojoj je energija koju godišnje oslobađa seizmička aktivnost Zemlje danas pet puta veća nego što je bila prije dva desetljeća. On je tada iznio i tezu da su za to dobrim dijelom odgovorne klimatske promjene koje uzrokuju otapanje ledenjaka, čime se na nekim mjestima izrazito smanjuje pritisak na Zemljinu koru koja se zbog toga podiže. No, u takvu mogućnost Vlado Kuk ne vjeruje.

Odgovarajući u ožujku čitateljima Washington Posta, dr. Michael Blanpied iz američkog Programa za procjenu rizika od potresa za takvu je mogućnost izjavio da je tek u fazi istraživanja te da još nije potvrđena. Tom je prilikom objasnio i odakle dojam da su posljednjih mjeseci potresi izrazito česti. Prvi je razlog to što je medijsko izvještavanje, pa tako i o katastrofama, isrcrpnije i brže nego ikada prije. Drugi je to što je naš planet danas premrežen sa 8000 stanica za seizmološka mjerenja, 1931. bilo ih je, primjerice, samo 350., a njihov se broj stalno rapidno povećava pa se danas bez problema bilježe deseci tisuća slabih podrhtavanja tla. Konačno, sve više ljudi živi u područjima koja su potresima najugroženija, pa je i sve veća mogućnost velikog broja žrtava.

Tome u prilog idu i podaci UN-a iz siječnja prema kojima je sedam od 15 najvećih svjetskih gradova smješteno u područja s najvišim seizmičkim rizicima. Samo Tokio, Ciudad de Mexico, New York, Bombay, Delhi, Shanghai i Jakarta zajedno imaju oko 155 milijuna stanovnika, a u vrlo trusnim područjima iznikli su i urbani divovi poput Istanbula, Karachija, Pekinga i Teherana koje UN ne spominje. Stoga ne začuđuje što na potrese i popratne nedaće poput tsunamija u posljednjih 10 godina otpada 60% svih žrtava prirodnih katastrofa u kojima je poginulo 780.000 ljudi i kojima je bilo zahvaćeno dvije milijarde ljudi.

Cijeli tekst pročitajte u Večernjakovom subotnjem prilogu Obzor