Hrvatska želi da danska premijerka postane nova predsjednica Europskog vijeća

Hrvatska želi da danska premijerka Helle Thorning-Schmidt postane nova predsjednica Europskog vijeća, otkrio je premijer Zoran Milanović na ulasku na izvanredni summit EU u Bruxellesu.

– Nakon što je mjesto predsjednika Europske komisije pripalo pučanima kao tijesnim pobjednicima europskih izbora, smatram da bi ova druga dužnost predsjednika Europskog vijeća trebala pripasti lijevoj grupaciji socijalista i demokrata. S obzirom na to da se spominjala jedna kandidatkinja iz te grupacije i iz zemlje koja nije članica eurozone, mislim da je to osoba koja je u stanju raditi taj posao – rekao je Milanović i na dodatno pitanje misli li na dansku premijersku odgovorio: – Da, da…

Sama premijerka Helle Thorning-Schmidt na ulasku na summit odgovorila je na pitanje dopisnika Večernjeg lista očekuje li da će s ovog summita izići kao nova predsjednica Europskog vijeća. Kao i u ranijim izjavama danskim novinarima, pokušala je umanjiti očekivanja od njezine potencijalne kandidature i rekla da u ovom trenutku ona i nije kandidatkinja.

– Nisam kandidatkinja i nemam tome što dodati. Izgledno je i da večeras uopće nećemo naći konačno rješenje. Moramo raspraviti i odlučili smo da se sve države članice moraju suglasiti i zbog toga trebamo još vremena da postignemo konačno rješenje – rekla je Thorning-Schmidt.

Iako je proteklih tjedana spominjana kao vrlo izgledna kandidatkinja za tu dužnost, danska premijerka Helle Thorning-Schmidt osjetila je da njezine šanse mogu potonuti na valu činjenice da Danska nije članica eurozone. Francuska ne želi da Unijom u trenucima spašavanja eura kao valute upravlja liderica iz zemlje koja nikada neće uvesti euro.

Danski komentatori smatraju da su sve izjave Helle Thorning-Schmidt namjerno intonirane kao da ona nije u utrci za europsku dužnost kako kasnije, u slučaju poraza, ne bi u svojoj javnosti izgledala kao gubitnica.

Lideri 28 država EU okupili su se večeras na izvanrednom summitu kako bi, nakon što je Jean-Claude Juncker službeno izabran za novog predsjednika Europske komisije, odabrali druge vodeće dužnosnike institucija EU u sljedećih pet godina, no početak summita pomaknut je sa 18 na 20 sati jer traju žestoke zakulisne borbe ne samo oko mjesta predsjednice Europskog vijeća, nego i oko talijanske inicijative da se trenutačna ministrica vanjskih poslova Italije Federica Mogherini izabere za novu visoku predstavnicu EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Poljska, Latvija, Litva i Estonija usprotivile su se tom imenovanju jer smatraju da su i Mogherini osobno i Italija kao država previše popustljivi prema Rusiji tijekom ukrajinske krize. Njezino imenovanje za "europsku ministricu vanjskih poslova" poslalo bi pogrešnu poruku Moskvi u vrlo osjetljivom trenutku, smatraju protivnici talijanskog prijedloga, no premijer Matteo Renzi stigao je u Bruxelles odlučan da se bori za svoj prijedlog, pa čak i po cijenu provociranja glasovanja. Za izbor je potrebna trostruka većina, koja obuhvaća i većinu glasova unutar Europskog vijeća, i većinu država EU, a pokriva i većinu stanovnika EU.

Druga ozbiljna kandidatkinja za mjesto visoke povjerenice EU za vanjsku politiku u trenutku zaključenja ovog izdanja bila je Kristalina Georgijeva, Bugarka koja je dosad bila europska povjerenica za humanitarna pitanja.

Na dnevnom redu večerašnjeg summita bila je i rasprava o Ukrajini, a nacrt zaključaka pripremljen uoči početka sastanka odavao je da EU ide u smjeru nametanja novih sankcija Rusiji. Nacrt je predviđao sankcije u obliku prekidanja financiranja svih investicija u Rusiji koje se financiraju novcem Europske investicijske banke i drugih institucija u kojima države EU imaju vodeću ulogu, a to su EBRD, a možda čak i Svjetska banka.

>> Jean-Claude Juncker izabran za novog predsjednika Europske komisije