Prvi je put broj žena fertilne dobi u Hrvatskoj pao ispod milijuna. Taj se broj u dvije godine smanjio za 45.928 te je lani žena u reproduktivnim godinama, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bilo 972.948. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, reproduktivnom dobi žene smatra se ona od 15 do 49 godina.
Sve više komplikacija
Medicina, dakako, ima drukčije kriterije, a podaci kažu i da su u nas porodi majki mlađih od 20 i starijih od 40 godina prošle godine konkretno činili tek nešto više od pet posto ukupnih poroda.
Podatak o manjem broju žena fertilne dobi je, nažalost, očekivan i na to naši demografi upozoravaju već godinama. Posljedica toga je nešto što se također očekuje, a to je sve manji broj živorođene djece. Relativno nedavno imali smo blagi porast broja poroda na godišnjoj razini, što se pripisivalo mjerama demografske politike. Ipak, teško bi se moglo govoriti o trendu koji će biti dugotrajniji i uskoro možemo očekivati sve veći pad broja živorođene djece – objašnjava dr. Ivan Bolanča, ginekolog KBC-a Sestre milosrdnice.
Medicinska struka, naravno, razlikuje reproduktivnu dob žene od statističke te je s biološkog aspekta, ističe dr. Bolanča, optimalno vrijeme za rađanje između 18. i 30. godine. Ipak, napominje, uključimo li i psihološke faktore, onda bismo optimalni period za rađanje mogli definirati između 25. i 30. godine života žene.
Nakon te granice odnosno poslije 30. godine ženama počinje padati reproduktivna sposobnost, a poslije 38. godine života to se, napominje dr. Bolanča, događa naglo. Osim toga raste i broj potencijalnih komplikacija trudnoće, od spontanih pobačaja i anembrionalnih trudnoća, preko kromosomskih grešaka ploda do niza pridruženih bolesti čija vjerojatnost raste s dobi (dijabetes, hipertenzija, endokrinološki poremećaji...). Bez obzira na silan napredak medicine, nekada i dalje teško uspijevamo kvalitetno odgovoriti na sve brojnije izazove koje odgođeno rađanje nosi – objasnio je dr. Bolanča realne opasnosti odgađanja prve trudnoće.
Trend je to posljednjih godina izražen i u Hrvatskoj, a prošle godine konkretno je najveći broj živorođene djece bio od majki u dobi od 30 do 34 godine.
Odgađanje prve trudnoće
- Razlozi odgađanja prve trudnoće u razvijenim društvima su vrlo kompleksni i teško je dati jednoznačan odgovor. Svakako su razlozi psihološke, ali i socijalne prirode, a njihovo rješavanje zahtijeva širi društveni konsenzus – zaključio je dr. Bolanča.
>> Ako planirate trudnoću ne jedite junk food! Možete roditi nedonošće
A kaj se čudimo. Kultura smrti sa zapada nam govori da smo sami sebi najvažniji. Djeca nam služe kao privjesak, a ne smisao života. Jer mi to zaslužujemo!! Tako vrište reklame. Tu za djecu nema mjesta.