Ženama od ove godine više mirovine nego muškarcima

Žene koje su ove godine otišle u starosnu mirovinu prvi su put u povijesti dobile više mirovine od muškaraca. Razlika je neznatna, samo 24 kune, ali i tako mala razlika predstavlja važan iskorak u mirovinskom sustavu jer su sve do sada muške mirovine uvijek bile više od ženskih. Primjerice, prosječna starosna mirovina muškaraca umirovljenih 2013. godine bila je 18 posto viša od prosječne mirovine žena, dok je prosječna prijevremena muška mirovina bila viša 25 posto. Do 2017. godine ta se razlika smanjila na oko šest posto kod punih starosnih mirovina i 18 posto kod prijevremenih, da bi se u 2019. godini dogodio preokret i kod starosnih mirovina. Prijevremene muške mirovine i dalje su 12 posto više od takvih prosječnih mirovina žena.

Produljenje radnog vijeka

Prosječna starosna mirovina muškaraca koji su prvi put ostvarili pravo na mirovinu u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 3020 kuna, a mirovina žena 3044 kune. U podatke nisu uključeni korisnici iz međunarodnih ugovora. Mirovine žena zadnjih godina rastu zahvaljujući produljenju radnog vijeka i izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu s muškarcima, no od ove godine vjetar u leđa dala im je i odluka Plenkovićeve Vlade da se ženama za svako rođeno dijete dodaje pola godine mirovinskog staža. U prvih sedam mjeseci ove godine pravo na mirovinu prvi put je steklo 30 tisuća radnika, među kojima je bila 14.801 žena. Nešto manje od šest tisuća žena otišlo je u punu starosnu mirovinu, oko tri tisuće ih je u prijevremeno starosnoj mirovini, a ostalo su korisnice obiteljske mirovine.

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje navode da su dosad evidentirali 6842 korisnice mirovine kojima je dodan staž ovisno o broju rođene ili posvojene djece. Za svako rođeno ili posvojeno dijete dobiva se šest mjeseci staža koji povećaju iznos mirovine oko dva posto. Za dvoje djece mirovina se povećava oko četiri posto, za troje oko šest posto... Žene koje su ove godine otišle u punu starosnu mirovinu imale su u prosjeku 32 godine i šest mjeseci staža – godinu dana više nego žene koje su umirovljene u isto vrijeme prošle godine. Iz toga bi se moglo zaključiti da su u prosjeku rodile po dvoje djece, no točan podatak nemamo jer HZMO ne vodi evidenciju o broju rođene djece, nego samo o broju osoba koje koriste to novo pravo.

Inače, prijevremene starosne mirovine muškaraca umirovljenih ove godine iznose prosječno 3013 kuna za 37 godina i 11 mjeseci staža, dok su takve mirovine žena za 36 godina i osam mjeseci staža 2666 kuna. Prijevremene mirovine ove se godine umanjuju 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, za pet godina 18 posto. Od iduće godine to će umanjenje pasti na 0,2 posto, odnosno 12 posto. Djeca ne omogućuju ženama da se umirove ranije, ali kad majka jednom stekne prve uvjete za mirovinu, broj rođene djece utječe na visinu njezine mirovine.

Dodatak uvjetno i za muškarce

– Dodani staž dodaje se stvarno ostvarenom mirovinskom stažu, ali samo za određivanje visine mirovine, a ne i za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, što znači da osiguranica mora, da bi stekla pravo na mirovinu, ostvariti zakonom propisan mirovinski staž, u koji ne ulazi dodani staž – kažu u HZMO-u i podsjećaju na to da ove godine žene stječu pravo na mirovinu s navršenih 62 godine i četiri mjeseca života i 15 godina staža. Primjerice, ako je žena koja ove godine odlazi u starosnu mirovinu navršila 30 godina mirovinskog staža, a ima dvoje djece, visina njezine mirovine odredit će se prema mirovinskom stažu za 31 godinu.

U HZMO-u kažu da se dodani staž dodaje roditelju – majci ili posvojiteljici. Iznimno, može se dodati i ocu ili posvojitelju i kada otac ili posvojitelj djeteta koristi pretežni dio dodatnoga roditeljskog dopusta prema propisima kojima su uređene rodiljske i roditeljske potpore, a to je razdoblje nakon 70. dana od dana rođenja djeteta (znači nakon proteka obveznoga rodiljskog dopusta), do navršenih šest mjeseci života djeteta. Pravo na dodani staž nema roditelj ako mu je oduzeta roditeljska skrb.

Sve do ove godine na visinu mirovine iz redovnoga mirovinskog sustava utjecale su ostvarene plaće, staž i dob osiguranika, a od ove godine dodan je i novi element – to je broj rođene ili posvojene djece – što je iznos mirovina lagano pomaknulo na žensku stranu.