Žene s 57 i pol godina i 32 godine staža mogu u prijevremenu mirovinu

Nakon odustajanja od povećanja radnog vijeka, Hrvatska se vratila na sporiji režim ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca. U ovoj godini prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962. godine ako su skupile 32 godine i šest mjeseci radnog staža. Datum rođenja određuje točno vrijeme stjecanja prava na prijevremenu mirovinu, koja se u 2020. godini može ostvariti s navršenih 57 i pol godina. Uz propisanu dob, minimalni je uvjet za prijevremenu mirovinu i 32 i pol godine radnog staža. Za godinu dana, minimalna dob za prijevremenu mirovinu penje se na 57 godina i 9 mjeseci i tako će se postupno povećavati sve do kraja 2029., kada istječe prijelazno razdoblje.

Promjena zakona odgođena

U punu starosnu mirovinu žene ove godine odlaze sa 62 godine i šest mjeseci, dakle dvije i pol godine ranije od muškaraca. U prijelaznom razdoblju svake sljedeće godine granica života i staža povećavat će se za tri mjeseca, a radni vijek žena i muškaraca izjednačit će se 2030. godine! Dizanje radnog vijeka preko 65 godina zasad je odgođeno do daljnjega.

Vlada je pred kraj prošle godine iz ubrzane procedure povukla i planiranu izmjenu Zakona o radu, koja je svima koji to žele trebala omogućiti da nastave raditi do 68 godina. Otpor takvom rješenju najviše su pružali poslodavci, koji su procijenili da bi teret eventualnog otpuštanja starijih radnika pao na njihova leđa. Hoće li se ta tema otvoriti sljedećih mjeseci, dogovarat će se sa socijalnim partnerima.

Ranije zbog bolesti

U prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je dobila oko 45 tisuća novih umirovljenika, a podaci kažu da žene u pravilu rade dulje od propisanih minimalnih uvjeta. Primjerice, lani su žene odlazile u prijevremenu mirovinu s prosječnih 58 godina i četiri mjeseca, a u punu starosnu sa 63 godine i šest mjeseci. Žene se najdulje zadržavaju u radnom odnosu u javnom sektoru, gdje najčešće rade dok ne navrše 65 godina, a mnogi se bore da rade i dulje. Pred kraj godine na pola radnog vremena bilo je zaposleno oko 12 tisuća umirovljenika, među kojima je bilo 4500 žena. Svaka četvrta zaposlena umirovljenica radila je u trgovini.

Novost je od ove godine i niža penalizacija za prijevremene mirovine, koja se za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu smanjuje s 18 na 12 posto. Po novome, svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu kažnjavat će se s 0,2 posto manje mirovine (a ne 0,3 posto kao dosad), s tim što su penalizacije pošteđene osobe koje su se zaposlile u tinejdžerskoj dobi ili svojim ranim dvadesetima. Radnicima koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života mirovina se isplaćuje bez umanjenja.

Mirovinski zavod podsjeća da se dobna granica smanjuje i osobama koje rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima, primjerice baletnim plesačima, opernim pjevačima, plesačima, dimnjačarima ili osobama s invaliditetom. Primjerice, ranije u mirovinu mogu osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom.

Inače, pravo na mirovinu pripada najranije od prvog sljedećih dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag.