Uskrs u Podravini

'Žene su nosile najsvečaniju odjeću, a jela se kokoš. Rijetki su imali šunku...'

Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Šemovci: Katica Španiček i Marica Počepan u etno kući
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Šemovci: Katica Španiček i Marica Počepan u etno kući
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Šemovci: Katica Španiček i Marica Počepan u etno kući
21.04.2019.
u 09:50
U nekim dijelovima Podravine postojao je običaj sestrimljenja koji se nazivao matkanje, a odvijao se na Bijelu nedjelju. Matkale su se djevojke u dobi od 14 do 18 godina, uglavnom pitanjem “oćeš biti moja matka”?
Pogledaj originalni članak

Korizma je prošla u tišini, a veselje je bilo na Cvjetnicu, kad smo nosili “mačke” od biljaka na posvećenje. Postilo se obvezno. Na Veliki petak kuhale su se posušene tepke kruške. U te dane pila se samo voda i jele kuhane kruške, eventualno grah-salata. Na Uskrs su rijetki imali šunku. Pripremala se kokoš, pečeno meso i kolači – prisjeća se Marica Počepan iz Šemovaca, podravskog sela u općini Virje.

Nekad su djeca pisanice morala zaraditi. Dani od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka bili su posebni.

– Išli smo pješice u crkvu u Virje, uskrsnuće je bilo u ponoć, a vraćali smo se doma oko dva. Malo smo prespavali i ujutro smo išli natrag u crkvu na posvećenje jela. Danas je uskrsnuće u 20 sati i svi se stignu dobro naspavati – kaže. Od slastica bi se na stolu našli “zdigani” kolači od oraha i maka. Žene su za odlazak na posvećenje jela nosile najsvečaniju odjeću, a u košarama su se našle šunka, hren, vino, sol i komad kukuruznog kruha. Djeca nekad nisu smjela sjediti za stolom, već su čekala da ih odrasli pozovu. Na sam Uskrs na stolu se često našla kokošja juha, a kuhano meso jelo se s hrenom.

– Na Uskrs se nije odlazilo u posjete – kaže Počepan.

U nekim dijelovima Podravine postojao je običaj sestrimljenja koji se nazivao matkanje, a odvijao se na Bijelu nedjelju. Matkale su se djevojke u dobi od 14 do 18 godina, uglavnom pitanjem “oćeš biti moja matka”? Vezano uz izradu pisanica, jedna od tehnika u Podravini i Prigorju bila je struganje britvom već obojenih jaja, čime su se dobivali posebni ukrasi. Najpoznatije je ukrašavanje voskom. Pisanice su se uglavnom bojile kuhanjem s lupinom crvenog luka, bojilo se i stabljikom trave sitinec, a nisu se jele na Uskrs, nego u ponedjeljak.

U Prigorju su se sušile grančice koje su se nosile na blagoslov na Cvjetnicu pa bi se idućeg ljeta, kad bi zagrmjelo, bacale u peć jer su seljaci vjerovali da će dim otjerati tučonosne oblake i spasiti urod. U Podravini njeguju običaj paljenja uskrsnog krijesa. U ponedjeljak 22. travnja KUD Zvirišće iz Šemovaca izvest će u svojem selu od 13 do 14 sati tradicionalno “vuzmeno kolo”.     

VIDEO Uskrsna priča na imanju obitelji Salaj:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

NE
Neo001
15:25 21.04.2019.

Kao klinci samo za Uskrs smo dobili cijelo jaje, više gladni nego siti, higijena nikakva, obuća i odjeća prejadni i danas slušam te iste maloumnike koji sve zaboravljaju kako je nekada bilo lijepo i ničeg nie falilo.