Suvremeni način života donosi svoje pa žene u Europskoj uniji svoje prvo dijete rađaju sve kasnije. Talijanke u prosjeku najkasnije u EU rađaju svoje prvo dijete, i to u dobi od 31,3 godine, a slijede ih Španjolke i Luksmeburžanke u dobi od 31,1 godinu. Najmlađe u EU rađaju Bugarke u dobi od 26,3 godine, no nakon toga u prosjeku i ostaju na samo jednom djetetu.
Najveća promjena u Estoniji
Prosječna dob u kojoj žene prvi put postaju majke iz godine u godinu se postupno povećava te je u 2019. godini iznosila 29,4 godine prema jučer objavljenim podacima Eurostata. Inače, prosječna dob žena koje rađaju svoje prvo dijete porasla je u svim članicama EU iako u različitom stupnju. U Hrvatskoj žene u prosjeku rađaju svoje prvo dijete s 28,9 godina, a 2015. su prvi put postajale majke u prosjeku u dobi od 28,3 godine. Najveća promjena dogodila se u Estoniji, gdje se prosječna dob rađanja prvog djeteta povećala za godinu dana, s 27,2 godine u 2015. na 28,2 godine u 2019. Zatim slijede Litva i Luksemburg u kojima se prosjek rađanja prvog djeteta u četiri godine povećao za 0,9 godina. Litavke rađaju prvo dijete s 28 godina, a Luksemburžanke s 31,1 godinom.
U istom razdoblju najmanje promjene zabilježene su u Slovačkoj i Sloveniji u kojima se prosjek rađanja prvog djeteta pomaknuo samo 0,1 odnosno 0,2 godine pa su Slovakinje u 2019. rađale prvo dijete u prosjeku u dobi od 27,2 godine, a Slovenke 28,9 godina. Demografi su već ranije isticali da to ne znači da su Talijanke i Španjolke najemancipiranije, nego je u tim zemljama loš položaj žena na tržištu rada. A što se tiče Hrvatske, više je razloga zašto Hrvatice sve kasnije rađaju.
– Danas žene ostaju sve dulje u sustavu obrazovanja, s druge strane velika je nesigurnost na tržištu rada, rade na određeno, nemaju riješeno stambeno pitanje. Sve to doprinosi odgađanju rađanja na koje utječe i današnji moderan način života – kaže socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi.
Usto žene i kasnije ulaze u brak, a kod nas se još uvijek najviše djece rađa u braku. Osim toga mi prednjačimo u EU po tome što se mladi najkasnije iseljavaju iz roditeljskog doma, a razlozi za to nisu samo tradicionalne nego i materijalne prirode. I emancipirane Francuskinje, primjerice, rađaju prije Hrvatica, u prosjeku s 28,8 godina i imaju u prosjeku više djece. No to je i zbog toga što, kako kaže Klempić Bogadi, Francuska jako dugo ima razvijenu pronatalitetnu politiku prilagođenu zaposlenim ženama. U Finskoj i Švedskoj, kaže, u sklopu sveučilišta postoje vrtići za djecu, a kod nas još uvijek ni zaposleni roditelji nisu sigurni da će im dijete dobiti mjesto u vrtiću.
Najveće stope fertiliteta
O ravnoteži poslovnog i obiteljskog života i boljoj institucionalnoj brizi za djecu kod nas se tek počelo govoriti dok razvijene zemlje odavno imaju dobro razrađenu skrb o djeci dok im roditelji rade ili studiraju i ne strepe hoće li ostati bez krova nad glavom. Stoga ne čudi što se posljednjih godina najviše djece rađa u bogatim državama i što najveće stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, op. a.) imaju Francuska, Švedska, Irska, Danska i Velika Britanija.
Nasuprot njima najniže stope fertiliteta prema podacima Eurostata zabilježene su u državama na jugu Europe, Malti, Španjolskoj, Italiji, Cipru, Grčkoj. U Hrvatskoj je stopa fertiliteta niža od prosjeka EU (1,55) te iznosi 1,47 rođene djece po ženi. Iako Bugarke u prosjeku rađaju svoje prvo dijete najranije, s 26,3 godine, najveći broj Bugarki na jednom djetetu i ostane jer je Bugarska vodeća zemlja u Europskoj uniji s najvećim udjelom kućanstava s jednim djetetom, njih čak 60%. Švedska, Irska i Nizozemska imaju s druge strane najmanji udio kućanstava s jednim djetetom.
>> Pogledajte i ovaj video - Alarmantni nalazi inspektorata: Čak svako drugo maslinovo ulje je lažno!
Ova zemlja neće ostati prazna. Naseliti će je neki drugi koji imaju drugačije poglede na roditeljstvo, a o činjenici da su ovdje živjeli Hrvati govoriti će se kao i o činjenici da su ovdje živjeli Iliri...