Eto Dana žena, eto odmah i razgovora o ženskim kvotama. Da se o tome mahom govori prigodničarski, dokazuje i podatak da unatoč zakonskoj obvezi da na izbornim listama mora biti najmanje 40% žena naše političke stranke, pa i one najveće, to ne poštuju. A kao posljedica toga vrišti i podatak da u Saboru imamo tek 19% zastupnica. Svjestan tih poražavajućih brojki, i predsjednik Zoran Milanović je rekao da se bez kvota neće postići ništa pa se one moraju nametnuti nasilu. A jesu li kvote najbolje rješenje? Kriju li one neke druge zamke?
Kvote, ali ne bilo kakve
– Više ni ja sama nisam pametna što je nabolje. Kvote ne bi trebale postojati ako racionalno razmišljamo da trebamo zapošljavati na osnovi znanja, kompetencija i kvalitete. No, kako naše društvo, na žalost, ne čini neke važne pomake, možda uvođenje kvota ipak ne bi bilo loše rješenje. Naime, nije mi prihvatljivo da na bilo koju rukovodeću funkciju dođe žena samo zato što je žena. Smatram da mjerilo uvijek trebaju biti znanje i kompetencije. I obrnuto, kada su posrijedi i muškarci. Ali zato što se u nas stvari jako sporo razvijaju, mogla bi se otvoriti tema i o uvođenju kvota. Podsjećam, žena na vodećim pozicijama ima više u privatnom sektoru, dok ih je u javnom sektoru na tim položajima samo pet posto jer tamo prevladavaju rođačke, političke i ine veze – kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Na istu temu predstojnica Katedre za ustavno pravo u Rijeci Sanja Barić uzvraća: – Iz istraživanja proizlazi da je najbrži i najučinkovitiji način da se u tijelima javne vlasti (parlamentu) podigne broj podzastupljenog spola, a to su u pravilu žene, uvođenje sustava kvota. Ali ne bilo kakvih. To moraju biti “zip” kvote. Što se tiče drugih sfera života, kvote ne možete primjenjivati zato što tu postoji niz specifičnih kriterija za izbor zanimanja, pri čemu nije stvar u brojevima, nego u drugim poticajnim mjerama koje bi rezultirale primjerenijom zastupljenošću žena. Znači, ne može se sve sagledavati kroz jednu mjeru, već na svakom području treba identificirati niz razloga zbog kojih dolazi do podzastupljenosti i onda utvrditi koje su mjere potrebne, od obrazovanja do mijenjanja svijesti u društvu. Možda na svim područjima i nije nužno da su zastupljeni i muškarci i žene.
Bernardićevi operativci
A kako je čelnik SDP-a Davor Bernardić, na pitanje zašto među SDP-ovim koordinatorima za izborne jedinice nema nijedne žene, bubnuo da “koordinatorstvo nije za eksperimentiranje, to moraju obaviti dokazani operativci“, od šefice Foruma žena SDP-a Maje Sporiš tražili smo komentar, koja je rekla:
– Ta izjava ne pokazuje realno stanje u stranci. Ne može se osporiti nastojanje SDP-a da uključi što više žena u ključna stranačka tijela. Prvi smo i jedini uveli “zip” u statut.