Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov rekao je za tjednik Hrvatska riječ kako se Srbija još nije spremna suočiti za zločinima nad Hrvatima koji su počinjeni na teritoriju Srbije. Žigmanov je na taj način komentirao odbacivanje kaznene prijave za zločin nad braćom Abjavić koji je počinjen u listopadu 1991. godine u srijemskom mjestu Morović. Naime, radi se o kazneno prijavi koju je podnio Fond za humanitarno pravo u veljači 2013. godine koju je Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije odbacilo. Prema prijavi toga listopada u Moroviću su pripadnici JNA iz kuće izveli braću Abjanović poslije čega im se izgubio svaki trag.
-To je posljedica nespremnosti srbijanskih institucija da se otvoreno suoče sa zločinima iz prošlosti, i to zločinima koji su počinjeni na teritoriju Srbije spram građana hrvatske nacionalnosti, građana koji ni na koji način nisu predstavljali prijetnju po sigurnost. Naprotiv, svojom su lojalnošću svjedočili suprotno, a stradali su samo, po svemu sudeći, zbog svoje nacionalne pripadnosti! Također, ova odluka govori i u prilog tomu da u Srbiji još uvijek nevine žrtve, barem kada je riječ o Hrvatima, ne mogu računati na zadovoljštinu u vidu pronalaženja krivaca i njihovo kažnjavanje, rekao je Žigmanov.
Dodao je kako i ovakva odluka Tužiteljstva za ratne zločine šalje poruku nespokojstva za svakog Hrvata u Srbiji danas, jer se bijegom države od odgovornosti za zločine nad Hrvatima 1990-tih namjerno i nametnuto relativizira njihova žrtva. Istakao je i kako se šutnja državnih tijela može jedino tumačiti tako da je u funkciji prikrivanja i nijekanja zločina nad Hrvatima u Vojvodini.
U razgovoru je usporedio i položaje hrvatske i srpske nacionalne manjine u Srbiji i Hrvatskoj rekavši kako su Hrvati u Srbiji u daleko nepovoljnijem položaju. Govoreći na tu temu kazao je kako se Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji nalaze u, strukturalnom i formalnom smislu, u nejednakom položaju.
-Najprije, pristojna konsolidirana demokracija, stupanj vladavine prava, nezavisnost i funkcionalnost institucija, ustavna pozicioniranost manjinskih prava i prateći institucionalni aranžmani, napose uključenost u procese odlučivanja, kao i razvijenost manjinskih prava i financijska sredstva koja se imaju na raspolaganju za ostvarenje istih, daleko su povoljniji čimbenici kada je riječ o Srbima u Hrvatskoj, kazao je Žigmanov.
Podsjetio je i kako pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji još uvijek nemaju sve udžbenike koji su potrebni za nastavni proces na hrvatskom jeziku i pismu. Niti nakon 17 godina postojanja obrazovanja ne postoji prosvjetni savjetnik za nastavu na hrvatskom. Kada je riječ o kulturi ne postoji nikakav popis niti materijalne niti nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, a godinama izostaje zaštita ili obnova sakralnih objekata vezanih uz Katoličku crkvu.
Govoreći dalje o problemima kazao je kako izostaju osude predstavnika vlasti i sankcije pravosudnih tijela kada je riječ o etnički motiviranim incidentima, ne postoji točna slika o kvaliteti ostvarivanja prava na službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma, nema podataka, osim na razini AP Vojvodine, o broju Hrvata uposlenih u državnoj upravi dok su financijska sredstva s kojima hrvatska zajednica u Srbiji raspolaže nekoliko desetaka puta manja. Isto tako nije riješeno niti ključno pitanje zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima Srbije, a pri tome se dijelovi državnog aparata više od tri desetljeća jednostrano s brojnim aktivnostima miješaju u identitetska pitanja Hrvata u Srbiji i tako odlučujuće pridonosi izgradnji bunjevačke nacije.
-Pri tomu mi, naravno, ne pada na pamet zanijekati da se u svakodnevnom životu građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj suočavaju s problemima, s kršenjem ljudskih prava i s neostvarivanjem manjinskih prava, rekao je Hrvatsku riječ Žigmanov.
Pogledajte i video U Westinu održana svečanost u povodu 10. godišnjice pristupanja RH u NATO
Nikad neće ni biti spremni, lažu sebi i čitavom svijetu već više od sto godina, a progone koga god stignu....plaču i pljuju po Hrvatskoj radi Oluje, a zaboravljaju sve što se dogodilo u godinama prije nje. Puno ih se u medjuvremenu i vratilo, obnavljane su im kuće.Tkz. Republika Srpska je temeljito očišćena od Hrvata, protjerano je gotovo 200.000 Hrvata i Srbi u tome ne vide ništa sporno ....o njihovom vraćanju i obnavljaju nekretnina baš i ne razbijaju glavu.