Zima u kojoj je Zagreb bio tek 4 stupnja topliji od Sibira, a Igman najhladnije mjesto u naseljenoj Europi

Vjerovali ili ne, u siječnju 1967. godine, na prostoru bivše države, bilo je doslovno hladnije nego u Sibiru. I dok je sinonim za ekstremnu hladnoću, sibirska zima, tog siječnja živu u termometru spustila na - 25 Celzijevih stupnjeva, u isto je vrijeme, na Igmanu, na lokalitetu Mrazište, Veliko polje, bilo izmjereno čak - 40,5 Celzijusovih stupnjeva. Igman je, tog 11. siječnja, bio najhladnije mjesto u čitavoj naseljenoj Europi, što je bio podatak vrijedan bilježenja u stoljetnom kalendaru, pa tako i čuvanja u Večernjakovoj arhivi. No, Igman pamti i još hladniju zimu, Mrazište je svoje ime opravdalo i u siječnju 1963., kada je na tom lokalitetu zabilježena apsolutno najniža temperatura u široj regiji od čak - 43,5 stupnja Celzijusa.

Zima, od prije 56 godina, pamti se i u Sarajevu, gdje je tada bilo izmjereno - 30 Celzijevaca, U tom je gradu, 10. siječnja, bio proglašen prvi dan 'snježne mobilizacije', a svaki je par ruku bio dobrodošao, jer je, s prometnica i nogostupa trebalo, što prije, maknuti metar debeo snježni pokrivač.

U Ljubljani je, te zime, bilo izmjereno - 14 C, a u Murskoj Soboti - 22 Celzijeva stupnja. Zima, ravna onoj sibirskoj, nije te godine zaobišla niti hrvatsku metropolu. I dok se ovog siječnja bilježe temperaturni plusevi, čak i dvoznamenkasti, prije 56 godina Zagreb je bio u debelom minusu. Prema podacima iz naše arhive, 10. siječnja 1967., izmjereno je - 21 stupanj Celzijusa, pa je u Zagrebu bilo tek za 4 stupnja toplije nego, tih dana, u Sibiru. Isti je minus tada izmjeren i na aerodromu, dok je u Maksimiru, tog dana, bilo izmjereno - 19 Celzijevih stupnjeva.

GALERIJA Na Platku pao snijeg: Pogledajte snježnu idilu koju smo dugo čekali

VEZANI ČLANCI: 

Iako se, kako je zabilježeno u Večernjakovoj arhivi, promet prvih dana i unatoč ekstremnim, zimskim uvjetima, odvijao redovno, ceste su bile očišćene, posipane i prohodne, a većih problema nije bilo niti u željezničkom prometu pa je čak i vlak koji je prometovao preko Like, na odredište stigao sa samo 2 minute zakašnjenja, nakon par dana, snijeg je ipak dobio bitku.

Nakon što je, praćen jakim vjetrom, gust snijeg, te 1967., u hrvatskoj metropoli neprekidno padao čitavu noć, a pred jutro se nevrijeme pretvorilo u snježnu mećavu, grad je, zbog nestanka struje, u ranim jutarnjim satima, bio bez tramvaja, a uslijed ekstremne hladnoće došlo je i do kvarova na gornjim vodovima. Kaos je zavladao i u željezničkom prometu, vlak iz Sarajeva je, tog dana, kasnio 220, a vlak iz Beograda 120 minuta.

Čak je i u Sinju, te zime, bilo izmjereno - 22 Celzijeva stupnja, a u Osijeku - 23 °C. Drava je bila je zaleđena, a kako bi se razbile ledene barijere i na Dravi i Dunavu, u pomoć su bila pozvana četiri mađarska ledolomca. Snijeg je, tih siječanjskih dana, prije više od pola stoljeća, satima, neprekidno padao i u Rijeci i Opatiji, a te ga je zime, u izobilju bilo čak i na Krku, Cresu te Lošinju.

Isprobajte arhivu Večernjeg lista