Razgovarali smo s Hrvojem Zekanovićem, zastupnikom Hrasta koji je napustio vladajuću većinu zbog Istanbulske konvencije.
Niste uspjeli spriječiti ratifikaciju Istanbulske konvencije u Saboru. Planirate li i dalje referendum o poništenju konvencije?
Dobro ste rekli, nismo uspjeli spriječiti. Moram priznati da, evo, sada, tjedan dana nakon ratifikacije, kada gledam unazad, nije se ni moglo očekivati da se neće ratificirati s obzirom na to da je matematika tu bila neumoljiva. Međutim, vjerovao sam da će se unutar HDZ-a naći dvoje zastupnika koji će uvjetovati premijeru Plenkoviću podršku njegovoj Vladi neratifikacijom Istanbulske konvencije. Smatram da ta prilika nije iskorištena. Tih 14 zastupnika HDZ-a, koji su glasali protiv Konvencije, imalo je priliku biti stvarno vjerodostojno i inzistirati na pitanju koje je ključno za njihov svjetonazor, što su zapravo i pokazali čim su glasali protiv Konvencije. Naravno da rat još nije gotov iako je ova bitka završila. Sada kreće nova bitka, opet vezana za Istanbulsku konvenciju, a to je da Sabor otkaže njezinu ratifikaciju. Možda javnosti nije poznato, 80. članak Konvencije predviđa mogućnost izlaska iz ratifikacije, i to jednostavno odlukom Sabora. Ja se radujem referendumu koji će provoditi i organizirati nevladine udruge, Hrast mu daje punu podršku i svim svojim kapacitetima pomoći će u promociji samog referenduma. Jer, konačna volja naroda najbolje se izražava referendumom.
Neki ustavni stručnjaci smatraju da nije moguće poništiti međunarodnu konvenciju.
Pa naravno da je moguće. Imamo cijeli niz primjera. Recimo, Brexit, i tu je riječ o međunarodnom ugovoru pa su Britanci izašli na referendum i napustili EU. Ponovit ću, u samoj Istanbulskoj konvenciji postoji članak koji omogućava izlazak. Ne može odluka Sabora biti teža od odluke naroda. Narod ima zadnju riječ i to se pokazuje na referendumu. Rekao bih da su ovo klasični medijski spinovi kao i prošli put kada je bio referendum o braku pa se medijski pokušala kompromitirati sama ideja referenduma, puštani su spinovi kako to nije moguće da bi se ljude obeshrabrilo i da se ne bi skupio dovoljan broj potpisa i konačno da se glasa onako kako se glasalo. Znate da je brak ustavno definiran kao zajednica žene i muškarca.
Zašto mislite da možete referendumom poništiti ratifikaciju kada većina stranaka i javnosti ne vidi u njoj ništa sporno?
Usudio bih se reći da se stvara neka klima u javnosti da se samo konzervativne, čak ultrakonzervativne skupine, kako nas nazivaju, protive ovome. Ne radi se samo o ultrakonzervativnim skupinama već se radi o stavu demokršćanskog ili kršćanskog dijela naroda koji itekako drži do vrijednosti koje baštini od svojih predaka, a to je većina hrvatskog naroda.
Ovo su nam potvrdila i dva skupa koja su bila jako dobro posjećena, na kojima je bilo nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su na ulici pokazali želju da se problem riješi na ovaj način. Po meni je to mišljenje većine hrvatskog naroda, a to će i referendum pokazati.
Uvjereni ste da je većina ljudi u Hrvatskoj protiv Istanbulske. Niste li onda očekivali više ljudi na prosvjedima, bez obzira na razlike u procjenama o broju sudionika tih skupova?
Ne bih se složio s vama. Mislim da su se ljudi itekako dobro mobilizirali u kratkom roku i spontano, bez pretjerane podrške medija, bez infrastrukture kakvu imaju velike stranke okupili su se deseci tisuća ljudi.
Nemojmo zaboraviti, kada je bio prosvjed protiv kurikularne reforme, to su organizirali SDP i HNS. Znači, velike političke stranke koje imaju infrastrukturu za takvu organizaciju… Smatram da se itekako puno ljudi odazvalo i da je postignut dobar efekt.
Kažete da to nije bio politički skup, ali vidimo da se to pretvorilo iskaz nezadovoljstva HDZ-om i Plenkovićem. Je to bilo spontano ili organizirano?
To je stvarno bilo sve spontano. Što se tiče samih prosvjeda, udovice Domovinskog rata, konkretno gospođa Rozalija Bartolić, i general Sačić sasvim su spontano preko Facebooka najavili taj prosvjed. Stvarno se nije išlo u smjeru isticanja nekih političkih poruka. Za nas je najvažnije da smo postigli efekt.
Izašli ste iz koalicije s HDZ-om. Znači li to da nikad više nećete s njima?
Sa sigurnošću vam mogu tvrditi da, dok je tu Plenković, Hrast neće podržavati i ući u koaliciju s HDZ-om.
Možete li uopće bez HDZ-a? Vi osobno na prošlim izborima ušli ste u Sabor na listi HDZ-a, a svaki dosadašnji samostalni izlazak Hrasta na parlamentarne izbore završio je ispod izbornog praga.
Naravno da možemo. U politici je bitno da imate i matematičku procjenu možete li nešto ili ne možete.
Za razliku od svih HDZ-ovaca koji su podržali Istanbulsku konvenciju i koji su to učinili samo zbog svojih fotelja, mi smo pokazali da nam to nije bitno. Hrvoje Zekanović, Ladislav Iličić, Hrvoje Šlezar i ostali ljudi koji su aktivni u Hrastu svoju budućnost vide i izvan politike.
Nama je najvažnije nastaviti svoju politiku i uvjeren sam da ćemo poslije Mosta i Živog zida biti alternativa HDZ-u.
Vi i predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić najavili ste okupljanje istomišljenika u novu političku platformu. Koga tu sve vidite?
Ne bih htio imenovati, ali svima je jasno koje su to stranke. Ima tu puno stranaka koje imaju nekakvu težinu. Otvoreni smo svima za suradnju. Ne da mi budemo lideri, nego da se zajedno uhvatimo za isti štap i da pokušamo građanima pružiti alternativu u postojećim opcijama. Razgovaramo sa svim strankama koje imaju iste političke programe i svjetonazor i uskoro ćemo obznaniti.
Je li bilo već nekih konkretnih razgovora? Hoćete li razgovarati s Hasanbegovićem i Brunom Esih?
Naravno da hoćemo. Ako smo u istom dijelu političkog spektra, a vjerujem da jesmo, uvjeren sam da ćemo postići dogovor o zajedničkom izlasku na izbore.
Jesu li tu i Željka Markić i njoj bliske osobe? Ona je svojevremeno bila u Hrastu, ali ga je napustila nakon raskola i izlazila na izbore sa svojim listom. U kakvim ste sada odnosima?
Željka Markić nije u igri. Ona kaže da se ne bavi politikom pa ne vidim razlog da s njom uopće razgovaramo. Iskreno vam kažem, gospođu Markić u zadnjih pet-šest godina vidio sam dva puta i jednom čuo na telefon.
Smatrate li da su zastupnici koji su glasali za Istanbulsku konvenciju u Saboru nevjernici?
Ulazimo sada u jednu nepolitičku temu. Ako u jednom trenutku pastiri naroda, a to su svećenici, naglase što bi tko trebao napraviti kao političar, a ti to jednostavno ne poštuješ, ne poštuješ njihovu preporuku, onda mnogo stvari dolazi u pitanje. Ako si pripadnik Katoličke crkve, znaju se pravila koja funkcioniraju u Crkvi i moraš ih poštovati ili – osnuj neku svoju novu crkvu.
Vlada treba donijeti i novi Zakon o pobačaju. Hoćete li se i po tome pitanju angažirati?
Naravno da hoćemo. To su ključna pitanja za naš narod i općenito za civilizaciju. U tome za nas nema kompromisa i naš je stav jasan. Kada govorimo o pobačaju, kod nas, za razliku od ministra Kujundžića i njemu sličnih, nema “ali”. Mi nećemo reći da smo za zaštitu života, ali... Tu “ali” nema.
Znači, vi biste ga potpuno zabranili?
Rekao sam da nema “ali”, međutim da bismo došli do konačnog modela koji je jedini prihvatljiv, spreman sam da krenemo putem Poljske. Kada govorimo o pobačaju, uvijek se misli na nekakvo silovanje, incest... Taj je dio sporan i mogao bi se u duljem periodu regulirati zakonski. Ali kada se govori načelno o pobačaju, tu je stvar sasvim jasna.
Hrvatska ima velikih demografskih problema i nedostaje joj sve više radnika. Trebamo li olakšati useljavanje stranaca, pogotovo onih s Bliskog istoka?
Želi li funkcionirati kao država, Hrvatska će sigurno uskoro morati pokušati planski uvoziti radnu snagu. Evo, čitam da Njemačka poziva Hrvate da dođu raditi u Njemačku i to je jako interesantno. Zašto Njemačka više ne uvozi migrante iz Sirije? Ima ih na čekanju u provinciji Idlib nekoliko milijuna, kao i u Turskoj! Uvozi radnu snagu iz Poljske, Bugarske i ostalih istočnih zemalja. Jer su vidjeli da se nije dogodila asimilacija ovog dijela stanovništva koje je naglo u velikom broju ušlo u Njemačku. Ako vi u jednom trenutku uvedete nekoliko stotina tisuća ljudi u jedan mali sustav kao što je Hrvatska, neće se dogoditi asimilacija koja nije nužna, ali mi kao država i narod moramo voditi računa o onome što mi jesmo i tko jesmo i pokušati očuvati Hrvatsku onakvom kakva je bila kroz stoljeća. Nisam protiv migranata, ali treba biti pažljiv kako bismo očuvali one naše vrijednosti za koje se Hrast bori i zalaže.
Živite s pet žena u kući (tri kćeri, majka i supruga). Pomažete li oko kućanskih poslova, perete li suđe, kuhate...?
U pravu ste, živim s pet žena u kući. Naravno da im pomažem i radim sve kućanske poslove bez izuzetka. Mogu vam reći, koliko god se umorim bavljenjem politike, toliko se umorim i u tim poslovima. Ne postoji posao koji ja ne radim u kući. Čak ponekad i češće i intenzivnije od moje supruge koja isto ima zahtjevan posao i često je odsutna od kuće. Drugim riječima, u našem domaćinstvu nema podjele poslova. Svi rade sve.
Hrvoje/liepo ime/ ..puno uspjeha...želim