Eurozastupnici su u utorak usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem, izvijestio je Europski parlament. Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.
Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade. Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa zgrada što obuhvaća proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju.
Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16 % zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje 20 – 22 % zgrada. U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16 % energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26 % njih do 2033. Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.
Postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva
Države članice moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline.
vila moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Direktiva je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu donesena s 370 glasova za, 199 protiv i 46 suzdržanih. Kako bi direktiva stupila na snagu, treba je službeno odobriti i Vijeće ministara, navodi se u priopćenju Parlamenta.
Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji uzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva.