Od 1996., kada smo morali pobjeći iz Doboja u BiH i kada smo došli u Krnjak, živimo u nesigurnosti, uvijek u strahu da ćemo morati iz kuće u koju smo smješteni izići iz nekog novog razloga. Nismo vlasnici ničega, kuće, zemlje, gotovo kao da živimo u ilegali. I tako 15 godina! – kazao nam je Ivica Baručić iz Krnjaka koji će, kao i drugih 800 obitelji naseljenika u Karlovačkoj županiji, kuću u kojoj živi s obitelji od 2003. dobiti u vlasništvo darovnim ugovorom od Hrvatske.
Popravljali tuđe kuće
Zato su, dodaje, jedva dočekali da se Zakon promijeni i da napokon, kako im je i obećano kada su došli, mogu biti svoj na svome, imati svoju kuću i zemlju. To će pravo ostvariti zahvaljujući izmjenama Zakona o područjima od posebne državne skrbi, za koji su se posljednjih nekoliko godina borile Udruge naseljenih Hrvata iz čitave Hrvatske. Zakon je usvojen prije nekoliko tjedana, a stupit će na snagu do kraja godine.
– Nakon što smo došli iz Doboja sedam smo godina živjeli u Zimiću, u kući u koju nismo ulagali i iz koje smo morali otići. Zadnjih osam godina smo u Dugom Dolu u Krnjaku, a kako su nam u udruzi rekli da pokušavaju promijeniti zakon kako bismo dobili kuće na dar, riskirali smo i počeli popravljati kuću koju smo dobili na privremeno korištenje. Obrađujemo zemlju, imamo kokoši, svinje, nekada smo imali i kravu, ali sve to, zapravo na "ilegalnom" posjedu. Kako nismo bili vlasnici, nismo mogli dizati kredite, otvoriti poljoprivredno gospodarstvo ili barem dobiti poticaje za nasade. Vjerujem da će se papirologija s vlasništvom riješiti do kraja godine, kako bismo napokon bili "svoji na svome" – kazao je Ivica.
Žive od socijale
On i supruga Anđa nisu zaposleni, primaju socijalnu pomoć od koje školuju tri maloljetna sina, dok je najstarija kći punoljetna i zaposlena. Vjeruju da će sada, kada postanu vlasnici zemlje, a planiraju po povoljnim uvjetima otkupiti dio zemljišta uz kuću, moći širiti poljoprivredu novim nasadima, ali i registrirati obiteljsko poljoprivredno imanje. Josip Ljevar, zamjenik načelnika Krnjaka, i sâm doseljenik iz Bosne, kaže da bi, da su ranije mogli postati vlasnici kuća, i više mladih obitelji ostalo u Hrvatskoj. Sada postaju ravnopravni građani.
Najviše će zahtjeva za dodjelu kuća biti u Vojniću, čak 300
Po novom Zakonu obitelji koje su se naselile između 1995. i 2000. godine i koje su dobile privremeni smještaj od države po zakonima iz ‘95., ‘96. i ‘98. imaju pravo kuću s okućnicom, ukupne veličine do 2000 četvornih metara, dobiti na dar, kazao je Nebojša Andrić, predsjednik Udruge Hrvata iz Vojnića, koja je pokrenula inicijativu za izmjenu zakona i gdje je najveći broj obitelji koje će na taj način riješiti stambeno pitanje - 300 obitelji ima pravo na darovnice za kuće, a njih 170 za stanove. U Plaškom 120 obitelji naseljenih Hrvata ima pravo na kuću, njih oko 30 na stan, dok na karlovačkom području 114 obitelji može državi podnijeti zahtjev za darovanje obiteljske kuće.
to su sami sagradili ili obnovili svojim radom a ne dobili ostvite teljude da žive svoj život