Nakon katastrofalnih poplava život se polako vraća i u Rajevo Selo. Ovo selo, koje prema popisu ima oko 1200 stanovnika, bilo je gotovo u cijelosti potopljeno. Iako je razina vode u selu dosta niža u odnosu na subotu 18. svibnja, kada je nasip popustio, i dalje je niz kuća pod vodom. Tamo gdje vode nema vidljivi su tragovi snažne bujice koja je nosila sve pred sobom. Mještani, koji dolaze da vide u kojem je stanju njihova imovina i je l' se što može spasiti, kažu da je gotovo sve uništeno.
– Najbitnija je živa glava. Što reći kada vidiš sve ovo? Čovjek dođe kući sa nadom da će nešto naći i spasiti, a onda vidiš da zapravo nemaš što spasiti. Sve stvari i sav namještaj je uništen. Sve što je bilo u doticaju sa vodom može se odmah baciti, kaže mještanin Josip Blažević kojega smo zatekli kako pokušava ući u svoju kuću. Oko njegove kuće i dalje je 50-ak centimetara vode što je ipak znatno manje od preko dva metra koliki je bio najviši vodostaj. I danas se na kućama jasno vidi razina vode.
U Rajevom Selu danas su najčešće prolazila vatrogasna i vojna vozila. Vatrogasci su angažirani na sanaciji terena dok pripadnici Hrvatske vojske rade na izgradnji prednasipa ispred dijela gdje je nasip na Savi popustio. Radovi na nasipu napreduju ali vojsci najveći problem predstavlja sve niža razina vode tako da se skela, kojom se prevoze velike vreće sa pijeskom koje se ugrađuju u prednasip, ne može koristiti. Pokušavaju se pronaći alternativni načini i putevi.
Ulice sela su najvećim dijelom čiste ali je zato oko kuća, gdje je voda bila, vidljivo dosta smeća koje je Sava nanijela. I tu ima igračaka, drveća, granja... Može se vidjeti i nešto svinja kako šetaju kroz selo. Da ne ostanu gladne na nekoliko mjesta im je ostavljeno hrane.
– Ovaj ovdje dio je i do ovoga bio praktički osuđen na izumiranje. U jezgro Rajevog Sela zadnjih godina rađa se po jedno ili niti jedno dijete. Ovdje više gotovo da nije bilo mlađih ljudi. Sve su to stariji ljudi ostali. Mladi su otišli i ne planiraju se vraćati, kaže Blažević dodajući kako je ipak nešto drugačija slika u naseljima sela koje je naslonjeno na Gunju i ono koje se zove Padež.
Ipak, nije uvijek sve bilo tako. Rajevo Selo je selo starije od grada Brčkog na koji su do Domovinskog rata bili naslonjeni. Ovo selo je još davno ucrtano i na engleske karte. Razlog tome je što je selo sa tri strane okruženo Savom pa je tamo nekada bila i riječna luka. U selu je do Drugoga svjetskoga rata živjelo i dosta Nijemaca koji su iseljeni nakon rata. Blažević sa ponosom kaže kako je na području sela bilo pet šest ciglana, da su bili napredni i u poljoprivredi i stočarstvu.
– Sada nažalost ništa više od toga nema. Bojim se i da skoro neće niti biti ništa od toga. Ljudi su nezaposleni, nemaju posla niti od čega da žive. Ovo nas je dodatno dotuklo. Bojim se da se skoro nećemo od ove prirodne katastrofe oporaviti, istakao je Blažević.