Zlatna groznica u Kremlju: Rusija ima više od 1200 tona

Rusija znatno povećava zlatne rezerve pa je tako, prema podacima World Gold Councila, bila najveći kupac zlata u trećem tromjesečju 2014. godine kada je 59 posto sveg zlata kupljenog u svijetu otišlo u riznicu te zemlje. Svjetski analitičari predviđaju da će se tijekom 2015. u riznice diljem svijeta pohraniti još 500 tona zlata, a ako Rusija nastavi trend započet u 2014., mogla bi u godinu dana povećati svoje bogatstvo u zlatu za dodatnih 300 tona zlata.

Samo u tri mjeseca Rusija je u zlato uložila oko tri milijarde dolara, procjenjuju analitičari koji u "zlatnoj groznici" koja je zahvatila Kremlj vide pokušaj očuvanja domaće valute u kontekstu jakog pada cijene nafte i vrijednosti rublja. Ruske su se zlatne rezerve utrostručile tijekom posljednjih deset godina intenzivnog kupovanja plemenitog metala i povećale su se na više od 1200 tona. Rusija se time od zemlje s prosječnom količinom metala od oko 357 tona zlata progurala među prvih pet zemalja najbogatijih zlatom. Veću zalihu zlata od Rusije danas drže samo Sjedinjene Američke države, Njemačka, Francuska i Italija, a iza sebe Rusi ostavljaju Švicarsku, Kinu i Indiju. Rusima u prilog ide i činjenica da je cijena zlata u padu od studenog 2012. kada je postigla rekordnih 1716 dolara po unci i sada se unca zlata može kupiti već za 1200 dolara. Iz perspektive države koja je zabrinuta zbog geopolitičkih okolnosti logično je ulagati u fizičko zlato, kažu svjetski analitičari, koji ističu da je Rusija odabrala pravi trenutak za takvu akciju.

Bijeg od američke kontrole

Vrijednost dolara trenutačno raste, što privlači dodatna ulaganja pa se znalci klade na to da će zlato u kratkom roku gubiti na vrijednosti. Ipak u svakoj svjetskoj krizi zlatu raste vrijednost jer se tradicionalno drži jedinom "pravom vrijednosti". Prije posljednje svjetske financijske krize u vremenima iznimnog rasta na dioničkim tržištima cijena zlata kretala se oko 880 dolara po unci te se u kratkom periodu "drugog dna" recesije popela na spomenutih 1716 dolara. Korekcija nadolje može se povezati uz oporavak SAD-a, a to će Rusija iskoristiti kako bi jeftinije došla do zlatnih zaliha. U ukupnim rezervama rusko zlato sudjeluje sa 10 posto, a udio će mu vjerojatno rasti zbog drastičnog gubitka vrijednosti rublja i nafte. U pogledu udjela zaliha zlata u ukupnim rezervama puno bolje stoje SAD i Njemačka, čije zlatne rezerve čine više od 70 posto ukupnih državnih rezervi. Povratak politike povjerenja u zlato najotvorenije je izrekao ekonomski savjetnik Vladimira Putina Sergej Glazijev, koji zagovara financijsku neovisnost Rusije.

– Naravno da su sve valute na slobodnom tržištu pod američkom kontrolom. Euro kroz NATO pakt, funta kroz suradnju Velike Britanije i SAD-a, a jen zbog političke ovisnosti Japana o Americi. Valute su postale roba u toj igri, a slično je i s plemenitim metalima. Vjerujem da će cijena zlata u situaciji političkih sukoba rasti. Povjerenje u dolar će istodobno padati, čime bi se mogao dogoditi i kraj američke dominacije svjetskim tržištima, a nama bi se otvorila prilika za uspostavljanje nove ravnoteže u financijskom tržištu u kojoj bi uloga valuta bila bitno važnija – kazao je Sergej Glazijev te tako potvrdio nastavak kupnje zlata. Ne treba zaboraviti ni da je Rusija treći najveći proizvođač zlata u svijetu i da je tijekom 2014. proizvela oko 298 tona zlata. Politiku koju zagovara Rusija Švicarci, koji trenutačno imaju manje zlata od Rusije, nisu prihvatili. Naime, na nedavnom referendumu u Švicarskoj 77 posto glasača odbacilo je inicijativu pod nazivom "Spasimo naše zlato". Imala je tri zahtijeva: da 20 posto imovine središnje banke bude u zlatu, da cijelo zlato bude pohranjeno u Švicarskoj te da središnja banka ne smije prodavati zlato.

Hrvatska prodala 13,127 tona

Da je referendum prošao, Švicarska bi morala kupiti 1500 tona zlata jer je u ovom trenutku tek osam posto rezervi te zemlje u zlatu, a time bi se napustila i sadašnja politika vezanja tečaja franka za euro. Švicarski franak u tom bi slučaju snažno porastao jer bi središnja banka morala prodavati eure, koji čine većinu njezinih deviznih rezervi teških 500 milijardi franaka, da bi kupila zlato.

I dok Rusija povećava rezerve, Hrvatska u svojoj riznici nema nijedne zlatne poluge. Podsjetimo, Ugovorom o pitanjima sukcesije za podjelu dijela imovine bivše SFRJ pohranjene u Banci za međunarodne namire (BIS) u Baselu Hrvatska je dobila 28,5 posto sredstava bivše SFRJ na računima u BIS-u, među kojima i 13,127 tona zlata u polugama. Zlato je prodano, a iz Hrvatske narodne banke u nekoliko su navrata navodili da su na to zlato ostvareni prinosi od 7,44 posto na godišnjoj razini. Često se preispituje opravdanost tog poteza jer je zlato 2001. godine, kada je prodano, imalo vrijednost manju od 300 dolara po unci i prodano je za 150 milijuna dolara. Danas bi vrijedilo 600 milijuna dolara.

Ostale države bivše Jugoslavije nisu prodavale zlato. Srbija je i neznatno povećala svoje zalihe pa imaju 17,3 tona zlatnih rezervi, čime se nalaze na 62. mjestu na najsvježijoj listi 100 zemalja najbogatijih zlatom. Makedonija je 79. sa 6,8 tona zlata, Slovenija 89. sa 3,2 tone, a Bosna i Hercegovina 92. s tri tone zlata. Je li politika povjerenja u stabilni plemeniti metal ruska "providnost" ili će se pokazati odlukom znatno lošijom nego da su krenuli u jaču zaštitu rublja, pokazat će vrijeme, a najviše cijena nafte u idućim mjesecima. Ipak, zlato se tijekom krize pokazalo najstabilnijim oblikom ulaganja i zadržavanja vrijednosti pa sve velike ekonomije ulažu u njega i nakon 1974. kada je napušten zlatni standard.

>>Hoće li Nixonovi petrodolari preživjeti 2015.?

>>Nije samo Rusija u panici zbog pada cijena nafte. Svijet je zabrinut!