Zmajlović: Ne tražim da građani počnu dizati tužbe zbog otpada

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u posljednje je vrijeme na udaru investitora i udruga. Prvima jer im koči projekte, drugima jer dopušta projekte.

Dokumenti su spremni, a novac osiguran za Omblu. Krene li HEP u gradnju, hoćete li se usprotiviti?

Dokumentacija nije potpuna, studija je potvrdila sumnje da bi zahvat ugrozio špiljsku faunu. Potrebno je ponoviti u potpunosti i na ispravan način procedure ako se misli bilo što raditi, da ne govorimo ugroziti životinjski svijet. Dozvole su izdane krajem devedesetih po starim propisima. EBRD je, da bi financirao projekt, htio provjeriti je li projekt u skladu s direktivama Europske unije, posebice Direktivom o staništima koja se tad, kad je studija rađena, u Hrvatskoj nije primjenjivala te je studija pokazala da su potrebni dodatni zahvati, špilje i tuneli. Inače bi projekt imao štetne posljedice za ekološku mrežu. Tvrdoglavo izbjegavanje procedura i procesa te pokušaj da ih se zaobiđe, što radi HEP, licemjeran je. Ako smo prihvatili članstvo u EU, onda trebamo prihvatiti i obaveze koje to sa sobom nosi.

Dakle, nema dokumentacije?

Ova je studija pokazala da je nedostatna. S ovom dokumentacijom ni u jednoj državi EU ne bi se moglo krenuti u zahvat.

Značili li to da EBRD neće dati novac?

Neće financirati projekt za koji Ministarstvo zaštite okoliša nije potvrdilo da je u skladu s propisima o očuvanju prirode.

I za projekt na Srđu se čeka vaš blagoslov, hoćete li dati zeleno svjetlo?

Stručno povjerenstvo je na tri sjednice odradilo svoj dio posla. Na trećoj su razmatrali primjedbe s javne rasprave i donijeli su jednoglasno mišljenje da je zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera propisanih studijom utjecaja na okoliš i predloženi način nadzora. To je podloga da Ministarstvo izda rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Nedavno ste odustali od spalionice u Zagrebu, kamo s otpadom za spaljivanje?

Prioritet je primarna selekcija, odvajanje na kućnom pragu. U Zagrebu se nijednom studijom izvodivosti nije ustanovilo da je spalionica najbolje i najracionalnije rješenje. Treba voditi računa i o ekološkom i ekonomskom aspektu jer svako rješenje košta, a cijenu plaćaju građani. Mantra o spalionici ponavlja se 10-15 godina bez analize je li najbolje rješenje. Ne treba nam da jednoga dana moramo uvoziti otpad kako bi spalionica bila isplativa kao što su na to prisiljene zemlje koje su prije 30 godina sagradile spalionice. Iz otpada se mehaničko-biološkom obradom može dobiti gorivo koje se može koristiti, primjerice, u cementarama. Zato nisam sklon spalionici. S druge strane moram biti odgovoran. Rokovi nas pritišću, vraćanje na početak u bilo kojem slučaju znači dodatne godine prije nego išta zaživi.

Nije li prekasno da Zagreb tek sada radi studiju?

Prije godinu dana Zagreb je krenuo u izmjene plana gospodarenja otpadom. No na zadnjoj javnoj raspravi gradonačelnik je sve povukao iz procedure. I time nepovratno izgubio dragocjeno vrijeme.

Pa izbori su.

Nažalost, to je već viđeni scenarij u gradu Zagrebu kada se lokacije za odlaganje otpada miču iz prostornih planova, a sve za potrebe predizborne kampanje. Rezultat toga je da nema trajnog rješenja za gospodarenje otpadom u Zagrebu.

Gdje su kazne?

Kazne će nas vrlo brzo stići ne počnemo li to rješavati.

Ima li Ministarstvo u rukama mehanizme za kažnjavanje samih (grado)načelnika?

Imamo, no pitanje je koliko bi kazne u ovom slučaju bile efikasne. Grad je trebao unatrag 10-15 godina raditi na izgradnji sustava. Sada bi drastične kazne i sankcioniranje za Jakuševac donijelo više štete nego koristi. Nadam se da će nakon izbora ljudi koji preuzmu upravljanje gradom shvatiti da je to od iznimne važnosti. Bitno je da to znaju i građani. Više od polovice gradova nije uvelo naplatu prema količini otpada, a rok je prošao 31. 12. 2010. Takva je naplata ekonomska motivacija za ljude – odlože li manje, platit će manje, ako sve odlože u jednu kantu, platit će više. Zagreb je za to bio spreman prije 10 godina. Inspekcija zaštite okoliša i državni inspektorat kreću na teren.

Pa dvije godine su bez kazne, kako ćete ih vi prisiliti?

Postoje kazne, a tu je i Zakon o zaštiti potrošača – ako se naplaćuje protuzakonita usluga, novac se mora vratiti građanima. Ako se u Zagrebu do kraja godine ne vidi jasno rješenje, sigurno će država morati odlučiti kako riješiti pitanje otpada.

Što ćete nakon obilaska inspekcija, kazne se plaćaju iz džepa građana?

Uz kazne, puno efikasniji je javni pritisak i zato želimo to nametnuti kao važnu temu u javnosti. Da građani traže da se poštuje zakon, da im se omogući primarna selekcija i da im se naplati po količini.

Tražite da građani počnu dizati tužbe?

Ne tražim, ali tražim da se jedan od kriterija izbora gradonačelnika temelji na tome. Da traže kandidate koji se zalažu za ova važna ekološka pitanja. Nije to pitanje samo jednog resora i udruga već se tiče svih nas. Prijete nam kazne zbog neizgrađenog sustava. Rokove za centre gospodarenja otpadom stići ćemo ispuniti, no međurokove smo promašili.

Koliki će nam biti penali?

Jako ih je teško predvidjeti, ali su vrlo visoki – po desetak tisuća eura dnevno.

Ide na račun države ili općina?

Na račun države, no u novom Zakonu o otpadu bit će predviđeno da se za taj dio troška terete jedinice lokalne samouprave koje nisu poštovale rokove.

Pa to će neke dovesti u bankrot?

Žao mi je, ali bilo je dovoljno vremena. Plan gospodarenja otpadom postoji od 2005. I bilo je vremena da se stvari pokrenu s mrtve točke.

Koja su područja uzor za zbrinjavanje otpada?

Čakovec, Krk, Jastrebarsko...

Kaže gradonačelnik Bandić da niste sanirali odlagalište u Jastrebarskom gdje ste bili gradonačelnik.

To je laž. Odlagalište je sanirano i zatvoreno. Jastrebarsko je među prvima uvelo naknadu po volumenu još 2003. I dobilo nagradu ministarstva kojem sam danas na čelu.

Onda je to djelo prethodnog gradonačelnika.

To je uspjeh cijelog tima koji je tada vodio grad. Ja sam bio direktor komunalnog i nositelj tog projekta kojim je uvedena primarna selekcija. Svako domaćinstvo ima kantu za papir, u izdvojenim vrećama prikupljaju se aluminij, metal, plastika i tekstil. To je već i godinu i pol implementirano.

Smanjena je naknada?

Cijena je najniža u Zagrebačkoj županiji, dva ili tri puta niža nego, primjerice, u Samoboru, Zagrebu. To je primjer koji bi gradonačelnik Bandić mogao pogledati kako funkcionira, respektirajući specifičnosti velikog grada. Naravno da ne može preslikati model, ali kad se već nabacuje lažima, mora provjeriti je li deponij saniran i zatvoren.

>> Zmajlović skraćuje rokove da udovolji investitorima