Najpoznatiji hrvatski zmijolovci Vlado Lađarević i Darko Karamazan i ovog ljeta imaju pune ruke posla. Prošlog tjedna uhvatili su tri zmije u širem središtu Zagreba. Prema neslužbenim informacijama, neželjeni su gmazovi bili u dvorištu Hrvatskog narodnog kazališta. Zatražena je pomoć dvojca iz Slavonskog Broda, koji je sveobuhvatnom pretragom pronašao tri zmije. Radilo se o neotrovnim bjelicama koje, iako neotrovne, zbog svoje dužine izazivaju kod ljudi nelagodu i uznemirenost. Naime, bjelica je jedna od najvećih europskih zmija koja može dosegnuti duljinu od dva metra.
Izbjegao ugriz, ali ne i čavao
Najveća od tri pronađene u Zagrebu bila je duga oko 140 centimetara. Vlado i Darko uhvatili su zmije, stavili ih u transportne kutije i propisno izmjestili u njihovo prirodno stanište izvijestivši o svemu nadležno ministarstvo.
– Dobili smo dojavu da se na danoj lokaciji nalazi hrpa zmija, ali nisu nam znali točno reći koliko. Zmije su bile skrivene u raslinju i nije ih bilo lako pronaći. Imao sam situaciju da sam, tragajući za zmijama, stao na dasku s čavlima i nabo se. Sreća je što je rana bila samo površinska, ali to nam govori da u takvim intervencijama vrebaju i neke opasnosti koje mi ne možemo predvidjeti. U svakom slučaju, ljudima koji tamo rade laknulo je kada su vidjeli da su zmije uhvaćene i odnesene te da je problem riješen – kaže Lađarević.
VEZANI ČLANCI:
S dolaskom ljeta najpoznatiji hrvatski zmijolovci ponovno su zatrpani pozivima građana iz cijele Hrvatske, kojima hladnokrvni reptili ulaze u domove, dvorišne zgrade, automobile i tko zna kamo sve još. Jedna se smjestila u trosjed u dnevnoj sobi, drugu su pronašli u cvjećarnici, treću u elektroničkom sklopu... Najviše intervencija imaju u Slavoniji, jer tu dolaze najlakše i najbrže, ali bilo ih je i u Dalmaciji, Lici, središnjoj Hrvatskoj... Jednostavno, nema nikoga stručnijeg i kompetentnijeg za obavljanje tog posla i onda angažiraju njih.
Najotrovnije zmije na koje nailaze su riđovka i poskok, čiji ugriz može biti koban, a među najraširenijima su smukovi, bjelice i ribarice. U Slavoniji se većinom radi o neotrovnim zmijama, a u Lici i Dalmaciji o poskocima. Međutim, na poskoke, najotrovnije i najopasnije europske zmije iz porodice ljutica, nailazili su i u Zagrebačkoj županiji. Zmijolovci svima pomažu informacijom i savjetom, a na samu intervenciju odazivaju se onda kada im jedinica lokalne uprave, grad ili općina, potvrdi da će je financirati. Objašnjavaju da oni ne mogu biti dežurni policajci i obilaziti sva mjesta o svom trošku, jer njihova udruga Zmijolovac nema sredstava kojima bi financirala intervencije po cijeloj Hrvatskoj
GALERIJA Udruga za zaštitu životinja Zmijolovac
– Kada ugledaju zmiju, posebno otrovnicu poput poskoka, građani su u panici i prvo što im padne na pamet je pozvati zmijolovce. Ne razmišljaju da bi bilo poželjnije nazvati centar 112, čiji djelatnici znaju koga će poslati da se problem riješi – objašnjava Lađarević.
Korisne u prirodi
Iz udruge Zmijolovac podsjećaju da su zmije posebno zaštićene životinje koje ne smijete dirati, hvatati, premještati, a posebno ne ubijati. U protivnom riskirate visoke novčane kazne. To su tzv. zabranjene radnje koje smiju izvoditi samo zmijolovci, i to na osnovi rješenja nadležnog ministarstva. Oni su, naime, dobili rješenje s detaljno razrađenim uputama kojim ih se izuzima od zabrane hvatanja i premještanja zmija, ali samo u slučaju potencijalne ugroze zdravlja ljudi i imovine.
– U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija i po tome smo jedna od rijetko bogatih zemalja u Europi. Ljudi se plaše zmija, ali te su životinje u prirodi korisne – kaže Karamazan.
VEZANI ČLANCI:
Mnogi se boje zmija i ponekad je teško racionalno razmišljati kad nam se pojave na kućnom pragu. No zmije spadaju u važne prirodne predatore koji efikasno kontroliraju populacije miševa, štakora i drugih potencijalno štetnih glodavaca.
Ako u prirodi naiđete na zmiju, jednostavno je zaobiđite. Ako, međutim, zmiju ugledate u svojoj kući u dvorištu, trebate nazvati centar 112.
– Mi zmijolovci interveniramo samo kada se zmija zatekne u kući ili dvorištu i kada su ugroženi i ona i čovjek. Nemamo pravo hvatati zmije u njihovu prirodnom staništu. Tamo ih se ne dira. Mi smijemo djelovati jedino kada dođu u naselja i kada predstavljaju opasnost za ljude i imovinu. Tada se nas poziva – istaknuo je Karamazan.
VIDEO Zmije otrovnice u Hrvatskoj: Što učiniti ako vas ugrize?