'STRATEŠKO KOMUNICIRANJE DRŽAVA'

Znanstvena, komunikacijska i diplomatska elita na predstavljanju knjige Bože Skoke

Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
15.02.2022.
u 16:29
Inače, „Strateško komuniciranje država“ je knjiga koja u dva dijela analizira države kao komunikacijske subjekte, odnosno fenomen javne diplomacije, nacionalnog brendiranja i međunarodnih odnosa s javnošću te donosi primjere dobre prakse iz cijelog svijeta.
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je dobila prvi sveučilišni udžbenik posvećen javnoj diplomaciji i strateškom komuniciranju država, novoj disciplini koja povezuje međunarodne odnose i komunikacijski menadžment. Tim povodom u zagrebačkom Kaptol centru okupili su se vodeći hrvatski stručnjaci za diplomaciju, marketing, odnose s javnošću i srodne discipline na prigodnoj promociji i popratnoj konferenciji posvećenoj javnoj diplomaciji i imidžu Hrvatske, koju su organizirali njemačka zaklada Hanns Seidel i Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment.

Autor tog monumentalnog djela je prof. dr. sc. Božo Skoko, vodeći hrvatski stručnjak za ovu problematiku, inače redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Skoko je jedan od rijetkih znanstvenika koji je oko svoje knjige uspio okupiti stručnjake različitih vrijednosnih uvjerenja i političkih opcija, pokazujući kako je ovo tema koja nadilazi podjele i zahtijeva društveni konsenzus.

Foto: Večernji list

Tako su u prvom dijelu konferencije, o autoru i knjizi govorili prof. dr. Igor Vidačak i dr. sc. Hrvoje Jakopović, s Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. sc. Doris Peručić s Edward Bernays visoke škole, komunikacijski stručnjak Davor Bruketa, te bivši ministri vanjskih poslova dr. sc. Vesna Pusić i Davor Ivo Stier, koji su bili potpuno suglasni oko iznimne važnosti javne diplomacije i Skoninim doprinosima izučavanju ovog područja.

Inače, „Strateško komuniciranje država“ je knjiga koja u dva dijela analizira države kao komunikacijske subjekte, odnosno fenomen javne diplomacije, nacionalnog brendiranja i međunarodnih odnosa s javnošću te donosi primjere dobre prakse iz cijelog svijeta. Dok je u prvom dijelu naglasak na teoriji i praksi ovog interdisciplinarnog područja s mnogobrojnim studijama slučaja, drugi (urednički) donosi radove dvadesetak gostujućih autora vodećih hrvatskih stručnjaka koji pišu o područjima primjene te hrvatskim iskustvima.

Foto: Večernji list
Autori poglavlja u drugom dijelu knjige su: Ana-Maria Boromisa, Dejan Gluvačević, Marijana Grbeša, Iva Hraste Sočo, Daniela Angelina Jelinčić, Robert Kolobara, Luka Leško, Đana Luša, Boris Ljubičić, Katarina Miličević, Martina Pandžić Skoko, Stela Prislan Fujs i Slobodan Prosperov Novak, koji obrađuju specifične teme i područja primjene strateškog komuniciranja država, a tiču se kreativnih industrija, dizajna, filma, festivala, uloge lidera, gastronomije i načina života u brendiranju zemlje te mnogih drugih elemenata korisnih za uspješno strateško komuniciranje na međunarodnoj sceni. Zadnje, osmo poglavlje posvećeno je pokušajima, promašajima i ostvarenjima hrvatske javne diplomacije kroz povijest.

Kroz deset priloga vodećih hrvatskih povjesničara, znanstvenika iz drugih područja i stručnjaka iz prakse (Mladen Andrlić, Darko Bekić, Zvonimir Frka-Petešić, Gordan Grlić Radman, Tvrtko Jakovina, Mario Jareb, Marijan Lipovac, Vladimir Lončarević, Vladimir Peter Goss, Dubravka Sinčić Ćorić) pratimo korijene hrvatske javne diplomacije u vremenu renesanse, pokušaje Stjepana Radića da zainteresira međunarodnu javnost za hrvatsko pitanje u prvoj Jugoslaviji, načine promocije Hrvatske u totalitarnom režimu tijekom Drugog svjetskog rata, primjenu javne diplomacije u socijalističkoj Jugoslaviji, nastojanja hrvatske dijaspore u razbijanju propagande i borbi za međunarodno priznanje neovisne Hrvatske, uspostavu suvremene hrvatske (javne) diplomacije, odnosno pokušaje strateškog kreiranja novog hrvatskog brenda.

Foto: Večernji list
Autori pogovora su Davor Stier i akademik Igor Rudan. Nakladnik knjige je Synopsis (Zagreb - Sarajevo), a sunakladnici Plejada i Edward Bernays visoka škola za komunikacijski menaždment iz Zagreba. Autor naslovnice je Vladimir Resner, a dizajn knjige potpisuje Bruno Abramović.

„Državama kao komunikatorima u međunarodnom odnosu nikada nije bilo lakše komunicirati nego danas, ali i konkurencija nikada nije bila veća. Države koje svoj imidž prepuštaju slučajnosti, dovode se u opasnosti da drugi ispričaju priču o njima umjesto njih samih. Naš identitet je temelj brenda države, pa ga moramo definirati nacionalnim koncensusom o vlastitim vrijednostima, a zatim ih kroz javnu diplomaciju, strateški pristup brendiranju, ali i kreativne industrije predstaviti domaćoj i međunarodnoj zajednici.“ naglasio je prof. dr. sc. Božo Skoko, jedan od vodećih stručnjaka za strateško komuniciranje država u Hrvatskoj.

Ministar vanjskih i europskih poslova RH i autor jednog od poglavlja knjige dr. sc. Gordan Grlić Radman je istaknuo:

Foto: Večernji list
„Ponosan sam što sam pridonio nastajanju ove knjige koja je suvremeni putokaz prema strateškom upravljanju identitetom i imidžom za svaku modernu državu. Hrvatska diplomacija u ovoj je knjizi posebno istaknuta, a iako mlada disciplina, predstavlja čitavu našu zemlju. Diplomati su glasnici svoje države po kojima međunarodna zajednica percipira Hrvatsku, a u izazovnim vremenima globalizacije trebamo iskoristiti sve alate javne diplomacije koje autor u ovom kapitalnom djelu razlaže te ih upotrijebiti za unaprjeđenje svog međunarodnog ugleda.“

Dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment doc. dr. sc. Damir Jugo ovom je prilikom istaknuo:

„Knjiga Strateško komuniciranje država bez sumnje će ostaviti dubok trag u akademskoj zajednici i široj javnosti jer je autor uspješno povezao teoriju i praksu, najbolja svjetska iskustva te 30 gostujućih autora, koji svi zajedno daju idealan recept za upravljanje ugledom država u suvremenim međunarodnim odnosima“.

Foto: Večernji list
„Skoko je povezao i okupio vrhunske hrvatske stručnjake, znanstvenike, teoretičare i praktičare, ali i diplomate koji su godinama predano radili na kreiranju ugleda Hrvatske, a autor nije mogao odabrati bolju godinu za objavljivanje ove knjige nego godinu u kojoj obilježavamo 30 godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske“, mr. sc. Aleksandra Markić Boban, ravnateljica ureda Hans Seidel Stiftung u Zagrebu.

U sklopu predstavljanja knjige održana je i konferencija „Kako unaprijediti hrvatsku javnu diplomaciju i imidž Hrvatske“ na kojoj su sudjelovali ugledni stručnjaci s područja međunarodnih odnosa i diplomacije, turizma, kulture, odnosa s javnošću i drugih srodnih područja, koji su predstavili aktualnosti i trendove u upravljanju međunarodnim ugledom i nacionalnim identitetom. Na konferenciji su sudjelovali prof. dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić, profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Radne skupine Predsjednice RH za razvoj identiteta i brenda RH (2018. – 2019.); dr. sc. Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj i bivši ravnatelj Diplomatske akademije MVEP RH; dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose; doc. dr. sc. Katarina Miličević, pročelnica Odjela za turizma Edward Bernays visoke škole u Zagrebu i profesorica na Sveučilištu u Ljubljani; Tomislav Gugo, voditelj Odjela za javnu diplomaciju i kulturne odnose pri veleposlanstvu Kraljevine Danske u Hrvatskoj; dr. sc. Dejan Gluvačević, pročelnik odjela za komunikacije Edward Bernays visoke škole u Zagrebu i dr. sc. Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova RH, povjesničar i diplomat.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

LI
lipa75
17:04 15.02.2022.

Lako je komunicirati iz ureda i biti naslonjen na državni proračun ili javna poduzeća. Ali evidentno je da su naše elite u praksi katastrofalno komunicirale s drugim državama i Lijepoj našoj priskrbile gubitke u milijardama. Astaldi, Bina Istra, Zagreb-Macelj, Zračna luka FT, INA, Bechtel, Petrokemija, dan danas ne znamo da li smo Deutsche Telekomu prodali DTK (koje su vrijednije od samog HT-a), a INU smo besplatno poklonili. jer vrijednost nafte i plina koju će Mađari izvaditi iz naših polja premašuje iznos za koji su kupili INU.

FN
Fr@njo
17:11 15.02.2022.

Profesoro, molim vas , ali stvarno molim..poslajite jedan primjerak Zokiju.

TM
trade_mark
16:36 15.02.2022.

elita. u hrvatskoj. hahahahaha!