Znanstvenici o blažim mjerama: Terase se mogu otvoriti, ali razmak se mora poštovati

Šefovi država i vlada 27 članica Europske unije su na videokonferencijskom summitu ponovno raspravljali o svemu vezanom uz stanje globalne pandemije Covida-19 u Europi, no zaključci koji su bili pripremljeni za usvajanje nisu bili optimistični: “epidemiološka situacija je i dalje ozbiljna, novi sojevi predstavljaju dodatne izazove, stoga moramo zadržati stroge restrikcije dok istovremeno pojačavamo napore za ubrzanje opskrbe cjepivima”, pisalo je u finalnom nacrtu zaključaka, u koji smo imali uvid uoči početka videokonferencije.

Među restrikcijama su i mjere lockdowna, koji je u ostatku EU u pravilu stroži nego u Hrvatskoj, ali i mjere zabrane svih putovanja koja nisu nužna između država članica. Lideri su se ipak složili da promet robe treba zadržati u većoj mjeri nego promet ljudi, jer o prometu robe ovisi opstanak jedinstvenog tržišta. Plan o uspostavi zajedničkog digitalnog certifikata za procijepljene građane bio je također jedna od tema razgovora među članovima Europskog vijeća, ali konačnog dogovora o tome kako će to izgledati i od kada će vrijediti – nema. Još se samo o tome raspravlja, a Komisija tek treba izraditi prijedlog s detaljima. Grčka i druge države koje ovise o turizmu guraju tu temu kao prioritet.

Na videokonferencijskom summitu, koji traje još sutra, sudjeluje premijer Andrej Plenković, koji je ranije danas, sa sjednice Vlade, najavio popuštanje epidemioloških restrikcija u Hrvatskoj od 1. ožujka. Odnosno, najavio je kako će stožer sutra objaviti nove epidemiološke mjere kojima je intencija da se od ponedjeljka omogući rad ugostiteljskim objektima na terasama i otvorenim prostorima.

VIDEO: Prije godinu dana zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj

– Smatramo da je to dobro, ali uz epidemiološke mjere. Omogućit će se i održavanje treninga u zatvorenim prostorima. Tu će biti nekih specifičnosti s obzirom na kontaktne sportove. Apeliram na sve da budemo oprezni, imamo nekoliko manjih žarišta. Ne bismo smjeli biti pretjerano opušteni, ali mislim da je ovo mjera primjerena okolnostima. Ako se situacija pogorša, mjere se uvijek mogu i pooštriti – rekao je premijer Plenković.

Ograničenja za fitness

Vjerojatno popuštanje mjera komentirali su i neki od naših vodećih stručnjaka koji i dalje savjetuju oprez pri popuštanju te ističu da ne vide ključnih problema.

– Što se tiče popuštanja mjera, malo me čudi što se to nije učinilo prije. Naime u posljednjih nekoliko tjedana imamo, barem se tako čini, relativno dobru epidemiološku situaciju. Naravno, nije poznato koliko se ljudi testira antigenskim testovima i koliko od tih pozitivnih nisu uvedeni u službenu statistiku, što može bitno promijeniti strategiju. Vlada vjerojatno ima dodatnih podataka pa zato oklijevaju s popuštanjem mjera. Mislim da je važno pravodobno donijeti odluke i što se tiče ublažavanja mjera, ali i što se tiče dovođenja novih. Na osnovi epidemioloških pokazatelja koji su dostupni Vladi može se predvidjeti tendencija pandemije barem tjedan dva unaprijed, što onda omogućuje donošenje odluka prije nego što problemi postanu svima očiti, bilo da se radi o nerazmjerno oštrim mjerama koje dovode do kršenja mjera bilo preblagim mjerama, što dovodi do prebrzog porasta oboljelih – rekao je prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu.

Virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja smatra da otvaranje terasa nije problematično, pod uvjetom da gosti sjede na dovoljnom razmaku jedan od drugoga.

– Vjerojatno bi pomoglo da su definirali broj ljudi koji mogu sjediti za istim stolom, npr. ne više od 6-7 u istom društvu i po mogućnosti ne više od 2-3 kućanstva za istim stolom, ali mi nije jasno jesu li to uvažili. Za treninge na zatvorenom – nisam siguran koja ograničenja u teretanama postoje – maske? Razmak? Zračenje prostora? Gornja granica ljudi na istom prostoru (primjerice jedan čovjek na 4 četvorna metra)? Ako su takva promišljanja dio opuštanja, onda bi to također moglo biti u redu. Na koncu, ovo što sam gore naveo su mjere koje su blokirale konvencionalni virus. Nemamo toliko iskustva oko širenja novih sojeva pa je teško procijeniti jesu li te mjere dovoljne i za B 1.1.7, rekao je dr. Čičin-Šain.

Da se mjere trebaju i moraju popuštati, ali vrlo oprezno, s obzirom na kruženje visoko infektivnih virusnih varijanti i činjenicu da smo još uvijek relativno slabi kad je riječ o kolektivnom imunitetu, smatra imunolog dr. Zlatko Trobonjača.

– Zato će se morati pažljivo nadzirati eventualna izbijanja u mikrožarištima i promptno reagirati mjerama da se epidemija ponovno ne razbukta. Mikrožarišta će se sada sigurno javljati s obzirom na pokretanje školskog sustava i ukidanje drugih mjera. Držim da bi ultimativni cilj svih protuepidemijskih mjera trebala biti što bolja epidemijska situacija prije nastupa iduće turističke sezone. Zato će trebati držati epidemiju pod kontrolom cijelo proljeće, pa mogu reći da nam slijede 3-4 podosta teška i izazovna mjeseca – kaže dr. Trobonjača.

VIDEO: Navala na psihijatre: Mladi gube ambicije, djeca imaju noćne more

Riskantan potez

Prof. dr. sc. Andrej Trampuž iz berlinske bolnice Charité ističe kako su nam brojevi doista dobri s tendencijom pada.

– Ipak, to još nije ispod 50 kada se kontakti mogu pratiti, a uobičajeno je da do otvaranja dođe na ispod 35. Teško je reći i bez konkretnih brojeva o britanskom soju. Ovo jest riskantan potez koji nosi rizik da dođe do zatvaranja prije turističke sezone. Jer, imamo iskustva zemalja koje su također imale brojeve oko 50 pa je došlo do ponovnog porasta, brzog širenja novih mutacija koje se nastoje širiti eksponencijalno. Trebalo bi otvarati tamo gdje je rizik manji, a to nisu sportski događaji u zatvorenom ili nešto slično nego ono što se može odvijati vani, poput terasa te tamo gdje ljudi mogu nositi maske. Otvara se obično ono što je bitno za život i ekonomiju, fitness-centri i sportska natjecanja trebali bi biti zadnji. Sada treba svaki dan pratiti brojeve. Obično se otvara vrlo pažljivo uz dosta testiranja, primjerice s brzim antigenskim testovima kojima je moguće utvrditi širenje unutar jednog sata te se odmah može ponovno zatvoriti. Bilo bi puno bolje da se otvori kada se cijepi 50 posto građana, a sada postoji rizik jer će ljudi više putovati zbog ljepšeg vremena kada počnu praznici. Imali ste u Hrvatskoj već takvih žarišta – objasnio je dr. Trampuž.

Prof. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković ponovila je svoje mišljenje dano jednoj nacionalnoj televiziji kako i dalje moramo biti jako oprezni.

– Teško je sada na temelju brojeva novozaraženih procjenjivati situaciju jer znamo da to nije prava slika. Broj preminulih i dalje je visok, posljednjih mjesec dana imamo oko 20 preminulih dnevno. U kontekstu toga što znamo da su nove varijante virusa zaraznije, kada brojke počnu rasti, one bi mogle rasti puno brže. Prema tome, popuštati mjere treba jako sporo, a uvoditi nove, ako se za to pokaže potreba, jako brzo. U svakom slučaju, ako brojke počnu rasti, jasno je da će to biti indikacija za pooštravanje mjera, a ne za popuštanje. Naime, logika je epidemije jednostavna, kad brojevi počnu rasti, neće stati sami od sebe, već će samo rasti sve više. Protuepidemijske mjere najbolje je primijeniti što prije jer ćemo to morati kad-tad učiniti i, što to bude kasnije, dulje će trajati. Dugo trajanje oštrijih mjera koje smo primijenili na jesen upravo je posljedica toga što se s njima predugo čekalo – smatra prof. Ambriović Ristov.