Kako su izgledale osobe koje su na vrhuncu slave bile prije 3000, tisuću godina ili pola stoljeća? Kako su izgledali Keops, Kleopatra, Aristotel, Džingis-kan, stari hrvatski kraljevi... Postoje šture natuknice, skice ili biste, no nema stopostotnih dokaza kakvu je boju očiju, na primjer, imala Kleopatra ili je li Sokrat, za kojeg se smatra da je bio ružnjikav, imao bujnu kosu ili je bio ćelav, je li Džingis-kan doista bio visok i snažan, s crvenom kosom i zelenim očima, kako su ga neki opisali? Zato postoji imaginacija. I tehnologija, koja u kombinaciji sa znatiželjom donosi lica povijesnih "faca" na zaslone računala.
Kako su faraoni dobili lica
Evo najnovijeg primjera. Znanstvenici iz Egipta i Engleske objavili su nedavno prvu rekonstrukciju lica faraona Ramzesa II., temeljenu na CT-u njegove lubanje. Najmoćniji faraon starog Egipta tako je na zaslonima računala "oživio" nakon 3200 godina. Znanstvenici su, kako prenosi Daily Mail, vratili kazaljke pedeset godina prije njegove smrti kako bi otkrili kako je izgledao na vrhuncu slave. Mumija je dobila lice. Sahar Saleem sa Sveučilišta u Kairu rekla je da je rezultat rekonstrukcije "vrlo zgodan vladar", s naglašenim nosom i snažnom čeljusti. Caroline Wilkinson, direktorica Face Laba na Sveučilištu John Moores u Liverpoolu, objasnila je da su koristili CT i izradili 3D prikaz lubanje. Računalni sustav je, korak po korak, formirao lice, od površine lubanje do površine lica, kroz mišićnu strukturu i masne slojeve te sloj kože. Ramzes II. bio je veliki ratnik koji je vladao Egiptom 66 godina.
– Rekonstrukcijom lica u njegovoj starosti i u mlađoj dobi podsjeća svijet na njegov legendarni status – objasnila je. Postupak nije bio lak. Sama lubanja, istaknula je, ne može otkriti svaki aspekt nečijeg izgleda. Nema, naime, podataka o boji kože, mrljama, borama, boji očiju i kose. U ovom slučaju vodili su se sugestijama S. Saleem i njezina tima o najvjerojatnijoj boji očiju, kose i kože. S. Saleem ima ogromno iskustvo jer je sudjelovala u skeniranju kraljevskih mumija Tutankamona, Amenhotepa III., Setija I., Ramzesa III..., a rezultate istraživanja objavila je u desetak znanstvenih članaka i nagrađivanoj knjizi "Skeniranje faraona".
Uz njezino iskustvo, koristili su i informacije o faraonu iz dostupnih pisanih tragova, a pomogla su im i sačuvana mumificirana meka tkiva s njegova lica. Ramzes II. (1279. – 1212. pr. Kr.) bio je sin Setija I., s kojim je odlazio u ratne pohode protiv Hetita, i kraljice Tuje, a na prijestolje je zasjeo kad je imao samo 25 godina. Dobio je nadimak Ramzes Veliki jer je poticao gradnju hramova, spomenika i obeliska pa ga neki čak vide kao najvećeg graditelja u povijesti. Imao je, prema nekim izvorima, čak 85 djece – 45 sinova i 40 kćeri! Umro je u dubokoj starosti, s više od 90 godina. Pokopan je u grobnici u Dolini kraljeva koja je, nažalost, opljačkana, kao i većina ostalih. Srećom, pronađena je mumija 1881. godine u pećini kod Deir el-Baharija.
Sličan postupak prošao je prije "kolege" Ramzesa II. i Tutankamon, čiju je rekonstrukciju lica dovršio kraljevski kipar Christian Corbet. Skupina forenzičara i antropologa, predvođena slavnim egiptologom Zahijem Hawassom, izradila je prvu poznatu rekonstruiranu bistu faraona koji je umro mlad, sa samo 18 godina. CT skeniranjem snimljeno je oko 2000 digitalnih zapisa.
I Kleopatra je "oživjela" zahvaljujući tehnologiji. Na spomen njezina imena mnogima se pred očima pojavi Elizabeth Taylor, koja ju je utjelovila u filmu iz 1963. godine. Lik fatalne vladarice sačuvan je na nekim drevnim artefaktima. Egiptologinja Sally Ann Ashton sa Sveučilišta Cambridge rekla je da je prema licu sa srebrnog novčića Kleopatra imala plitko čelo, šiljatu bradu, tanke usne i kukasti nos. Neki vjeruju da je bila niska i mršava s lošim zubima. Kleopatra, posljednja kraljica iz dinastije Ptolomejevića, na vlast je došla sa 17 godina, tri godine kasnije ušla je u ljubavnu vezu s Julijem Cezarom, a nakon njegove smrti, s njegovim generalom Markom Antonijem.
Suradnja povjesničara sa Sveučilišta u Glasgowu i stručnjaka sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu dovela je pak do rekonstrukcije stvarnog lica kralja Roberta Brucea, nacionalnog junaka koji je vodio Škotsku u prvom ratu za nezavisnost protiv Engleske u 14. stoljeću. Izrađen je i virtualni prikaz lica škotske kraljice Marije I., koja je vladala u 16. stoljeću.
Poznata je kao Marija Stuart, a njezin život i tragičan kraj opisani su u romanima, operama, filmovima i serijama. Škoti su se pohvalili i modelom glave svog književnog barda Roberta Burnsa, kojeg su rekonstruirali forenzičari i znanstvenici sa Sveučilišta Dundee koristeći 3D skeniranje odljeva dijela njegove lubanje. Koristili su i neke sačuvane portrete i zaključili da su mu glava i oči bile veće od prosjeka. Zanimljiv je i slučaj rekonstrukcije lica engleskog kralja Richarda III. DNK testiranje pokazalo da je imao plavu kosu i plave oči pa je profesorica Caroline Wilkinson sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu izradila novi prikaz lica čovjeka koji je vladao Engleskom od 1483. do svoje smrti 1485. u bitki kod Bosworth Fielda. Bio je posljednji kralj iz kuće York.
U Hrvatskoj je veliku pozornost izazvala rekonstrukcija lica baruna Franje Trenka, vođe neustrašivih pandura, izrađena prema njegovoj lubanji i mumiji koja se čuva u češkom Brnu. Projekt Masarykova sveučilišta i Muzeja grada Brna pokrenut je 2017. godine. Mumija je skenirana CT uređajima i nastala je baza s više od 27.000 snimaka. Na temelju kostiju lubanje i mumificiranih mekih tkiva zaključeno je da je taj ratnik iz 18. stoljeća imao robusno široko lice, lagano udubljeno čelo, krivudav prijelaz između čela i nosa, izražene lukove očnih šupljina i naglašen širok orlovski nos. Nije bio ćelav. Nedostajao mu je jedan zub, pretpostavlja se da ga je mučila zubobolja, a na gornjoj čeljusti uočeni su tragovi upale. Lice mu je bilo asimetrično, zaključili su na Masarykovu sveučilištu, vjerojatno zbog toga što je hranu žvakao na jednoj strani usta. Na koži je imao ostatke baruta. Trenk je umro u dobi od 38 godina.
Dante i narkolepsija
Ostaci Nikole Kopernika otkriveni u katedrali Frombork 2005. godine iskorišteni su za računalnu rekonstrukciju lica tog znanstvenika. Veliku je pozornost javnosti izazvala i rekonstrukcija lica Williama Shakespearea prema maski jednog engleskog pjesnika i dramatičara. Na Sveučilištu u Bologni 2007. godine rekonstruiran je izgled talijanskog pjesnika Dantea Alighierija, koji se navodno mučio s narkolepsijom, bolesti spavanja. Pod skenerom se našla i mumificirana glava francuskog kralja Henrika IV. Računalno se rekonstruiraju i lica svetaca, poput sv. Nikole, koji je dobio lice prema podacima jednog talijanskog profesora anatomije. Ili sv. Antuna Padovanskog, rođenog kao Fernando Martins de Bulhões, čija je lubanja skenirana CT-om, a nakon obrade na zaslonu se pojavio proćelav muškarac tamne prorijeđene kose i neobično velikom glavom.
Pod ruševina u Turskoj pronašli 16 beba: Erdoganovim avionom prebačene su u bolnicu