Nije nikakvo iznenađenje kada kažemo da je Zagreb najbogatiji grad u Hrvatskoj u kojemu je lako naći posao i u kojemu su plaće najveće u Hrvatskoj. Ali kada službeni podaci Agencija za lijekove i medicinske proizvode pokažu da je glavni grad ujedno i najdepresivnije mjesto u Hrvatskoj, onda to baca sasvim drugo svjetlo na “lagodan” život u metropoli. Zagreb je u odnosu na druge gradove i županije pravi “gutač antidepresiva”. Tako 1000 Zagrepčana dnevno potroši čak 4,2 kutije “lijekova za smirenje”, dok 1000 Ličana dnevno popije samo 0,3 kutije antidepresiva.
Psihijatar i sramota
Zagrepčani u prosjeku troše 14 puta više antidepresiva od Ličana. Međutim, psihijatar prof. dr. Miro Jakovljević, predstojnik Psihijatrijske klinike na Rebru, ne smatra da su Zagrepčani baš toliko puta depresivniji od Ličana koliko govore suhe statistike. Nije, naime, sporno da je život u Zagrebu stresniji, brži i neizvjesniji te da su ljudi po logici stvari frustriraniji pa onda i depresivniji. Veću potrošnju lijekova dijelom treba tražiti i u tome što su stanovnici većih gradova upućeniji pa se lakše odlučuju potražiti pomoć psihijatra. To je u velikim sredinama u posljednje vrijeme postalo normalno a takve osobe nisu obilježene. Na drugoj strani, ističe prof. dr. Jakovljević, u manjim ruralnim sredinama još uvijek nije posve “normalno” kada netko ide psihijatru.
Stoga ne iznenađuje podatak što se na drugom, trećem i četvrtom mjestu po potrošnji antidepresiva nalaze Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija, dakle županije s velikim urbanim centrima.
Dr. Jakovljević ističe da je potrošnja antidepresiva u porastu još od devedesetih godina kada je došla nova generacija lijekova koji su se pokazali vrlo učinkoviti i koji nisu izazivali teške nuspojave. Antidepresivi se više troše i zato što ih propisuju liječnici opće prakse pa su postali dostupniji.
Manje samoubojstava
– Povećala se potrošnja lijekova, ali se zato i psihičke bolesti uspješnije liječe – kaže dr. Jakovljević. Povećana potrošnja “lijekova za smirenje” može se dovesti u korelaciju s brojem samoubojstava, koja se u posljednjih dvadesetak godina smanjuju. Dok je tijekom devedesetih znalo biti čak 25 samoubojstava na 100.000 stanovnika, sada je taj broj pao na 17, upozorio je dr. Jakovljević. Zanimljivo je i to da pacijenti koji uzimaju antidepresive gube želju za alkoholom. Dr. Jakovljević upozorava da antidepresivi mogu pomoći u liječenju, ali da nisu čarobni štapić. Za uspješno liječenje depresije potrebno je da pacijent potpuno promijeni životni stil. Depresija i nastaje jer ljudi troše previše vremena, energije i napora na krive vrijednosti. Jako puno ljudi je zapalo u depresiju zato što su izgubili svaku nadu da nešto mogu promijeniti u društvu te da je naša politička i ina elita u stanju učiniti nešto da se nepravde smanje.
>>Budite uvijek dobro raspoloženi - liječite se smijehom!