Više ne možemo zamisliti svijet bez interneta niti bez svih njegovih „digitalnih proizvoda“. Mobiteli su nam krcati gomilama aplikacija, često i s nekoliko otvorenih računa na društvenim mrežama, kao što je Instagram ili TikTok, sve se bilježi i svaki dio života može biti iznesen javno. Na svojim profilima objavljujemo doručke, ručkove, večere, outfite, pratimo razne influencere koji nam daju „po život važne“ savjete – od recepata, koji će nas dovesti do savršenog zdravlja, do plana vježbanja, koji će nam dati savršenu figuru. U ovim bespućima interneta, koja su „napucana“ svakakvim sadržajima, i pozitivnim, ali i negativnim, i odrasloj se osobi teško izboriti za svoju autentičnost, teško joj se zaštititi od negativnih utjecaja i prevara, ali i pronaći pravu mjeru u korištenju ovoga virtualnog svijeta.
Kako li je tek onda djeci? Današnji klinci ulaze u svijet digitalnih medija već u ranoj dobi, doslovno onoga trenutka kada su motorički spremna u ruci držati tablet ili mobitel. U početku roditelji uspijevaju filtrirati sadržaje, ali ulaskom u kritičnu i osjetljivu dob puberteta, konci kontrole polako izmiču iz roditeljskih ruku. I, klik po klik, posve suptilno, plutajući sferama interneta posve sami, često postaju žrtve cyberbullyinga, a da roditelji toga postanu svjesni tek kada dijete više ne može sakriti posljedice zlostavljanja. Cyber nasilje može se dogoditi bilo kada, a počiniti ga mogu anonimni korisnici, ali i vršnjaci, osobe koje žrtva dobro poznaje.
Sari su se izrugivali zbog tjelesnog izgleda
Sara, 16-godišnjakinja iz Zagreba, već dvije godine ide na osobnu psihoterapiju, a njezina mama Ines dobro zna kakve posljedice na psihu djeteta može ostaviti cyberbullying. Anksioznost, poremećaj u prehrani, povlačenje u vlastiti svijet i izoliranost od vršnjaka, prate Saru od njezine 13. godine, a trebalo joj je godinu dana da mami prizna kako je žrtva cyberbullyinga. Jedna vesela i društvena djevojčica postala je povučena, tjeskobna, često uplakana i razdražljiva. Isprva, mama Ines sve ove promjene vidjela je samo kao dio pubertetskih problema, ali kako se Sara sve češće zatvarala u svoju sobu, odbijala hranu, počela se negativno izražavati sama o sebi rečenicama poput onih: „Ružna sam i debela“, „Nitko me ne želi u svojoj blizini“, te bi često plakala, mami su to bili znakovi za uzbunu.
„Kada sam vidjela da Sara doslovno 'nestaje' i da više nije ona bezbrižna djevojčica, počela sam sumnjati da je riječ o nekoj vrsti zlostavljanja. Primijetila sam da skriva mobitel od mene i da je posebno uznemirena nakon vremena provedenog u svojoj sobi i na mobitelu“, ispričala je mama Ines. Nakon gotovo godinu dana „mučenja“, Sara je svojoj mami priznala da ju je skupina vršnjaka kontinuirano obasipala omalovažavajućim i uvredljivim porukama na račun njezina izgleda te su je ismijavali na društvenim mrežama. Body shaming, kojem je Sara bila izložena od svoje 12. godine, rezultirao je njezinom velikom patnjom koju je prolazila posve sama, u svojoj sobi, a koja se u konačnici očitovala anksioznošću, srušenim samopouzdanjem i poremećajem u prehrani.
Svako četvrto dijete žrtva je cyber nasilja
Sara je, nažalost, samo jedna od mnogih tinejdžera žrtava cyberbullyinga. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koje se odnosi na podatke za razdoblje od 2018. do 2022. godine, 15 posto učenika već je doživjelo cyber zlostavljanje. U razdoblju od četiri godine, udio žrtava među dječacima porastao je s 12 na 15 posto, a među djevojčicama s 13 na 16 posto.
Ni Hrvatska nije pošteđena cyberbullyinga, naprotiv, svako četvrto dijete žrtva je nekog oblika kibernetičkog zlostavljanja, bilo na TikToku, Instagramu, Facebooku, ili WhatsAppu. Kako izvještavaju iz Centra za sigurniji internet (CSI), u 2023. godini zaprimljeno je 300 % više poziva građana kojima je bilo potrebno savjetovanje ili psihološka pomoć djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na internetu, u odnosu na 2022. Cyber nasilje nosi sa sobom brojne posljedice po mentalno, ali i fizičko zdravlje. Anksioznost, depresija, poremećaji u prehrani i spavanju, izoliranost od obitelji i društva, lošiji uspjeh u školi – samo su neki od problema s kojima se žrtve cyberbullyinga i njihove obitelji dugoročno moraju boriti.
Kako bi internet učinili sigurnijim i pozitivnijim mjestom te zaštitili djecu od cyber nasilja A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet, nakon otvaranja Savjetovališta u Osijeku, otvorili su sredinom ožujka. Savjetovalište u Zagrebu (u prostorijama A1 centra u Gajevoj 2b), gdje se roditelji i djeca mogu obratiti za stručnu pomoć kada je riječ o internetskom nasilju. Stručnjaci Centra, socijalni radnici i psiholozi pružit će žrtvama podršku i pomoć u slučaju cyberbullyinga, ali će i savjetovati roditelje i djecu kako se zaštititi na internetu, kako ga sigurno koristiti, što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom.
S obzirom na sve veći broj žrtava cyberbullyinga u našoj zemlji, Centar za sigurniji internet, u suradnji s dugogodišnjim partnerom A1 Hrvatska, želi pružiti podršku i pomoć djeci i roditeljima u svakom dijelu Hrvatske. U tu je svrhu na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenut novi izazov pod nazivom “Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo!” kojim se želi prikupiti 40.000 eura za stručni mobilni tim CSI-ja. Ovome korisnom projektu i vi možete dati svoj doprinos i donirati kako bi djeci, žrtvama cyberbullyinga, stručna pomoć bila dostupna u svim dijelovima Hrvatske.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.