Milanović krivo shvatio, Mlakar pogrešno tumačio

Na pitanje premijera na sjednici Vlade je li za zakone o manjinama (očito misleći na oba zakona čije su izmjene predložene pod istom točkom) potrebna dvotrećinska većina, ministar Arsen Bauk je odgovorio kako to po dosadašnjoj praksi vrijedi za Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, ne spominjući drugi zakon. Na to je premijer dodao kako je to poruka javnosti i opoziciji jer "ovo ne možemo promijeniti sami, trebamo politički konsenzus". Davorin Mlakar (HDZ) pak u izjavi za Hinu replicirao je da Milanović, kao i obično, nije upućen u zakone jer je za izmjenu spomenutog zakona dovoljna apsolutna većina, dok je dvotrećinska potrebna samo za ustavne zakone o pravima nacionalnih manjina te o Ustavnom sudu. Tko je u pravu, odnosno koja je većina potrebna za koji zakon, pitali smo predstojnicu riječke Katedre za ustavno pravo prof. dr. sc. Sanju Barić (na slici).

– Naš Ustav, prema članku 83., razlikuje dvije vrste organskih zakona. Organske zakone "kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika", a druga su vrsta organski zakoni kojima se, među ostalim, regulira "ustroj i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave", a koji se donose većinom glasova svih zastupnika. Vlada mijenja dva zakona pa je za Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina potrebna dvotrećinska većina, a za izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi apsolutna većina – odgovorila je prof. Barić.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, za koje je potrebna apsolutna većina koju vladajući imaju i bez oporbe, među ostalim predviđaju raspuštanje predstavničkog tijela ako ne uredi prava nacionalnih manjina ili ih uredi suprotno posebnim propisima kojima su uređena prava nacionalnih manjina. Jedan od tih je i onaj koji se tiče jezika i pisma manjina, za koji je Bauk ispravno rekao da ga donosi dvotrećinska većina.

>> Usvojene izmjene zakona zbog ćirilice: 'Ovo ne možemo sami promijeniti'