Zoran Vakula: Unatoč toplini još su moguća žešća zahladnjenja

1 Nedavno su temperature ponegdje dosezale čak i 20 Celzijevih stupnjeva, a i tijekom ovog vikenda iznosit će oko 15 stupnjeva. Znači li to konačni dolazak proljeća iako je tek veljača?

Da, već sada se može, premda joj nije kraj, ne samo prognozirati, nego gotovo tvrditi da će i ova veljača biti toplija od prosječne. I to ne malo. No, nadam se ipak manje od prošlogodišnje koja je, prema klimatološkim ocjenama, bila “vrlo topla”, ponegdje čak i “ekstremno topla”. Proljetni ugođaj već smo imali, a još više će se osjećati idućih dana. I to ne samo zbog razmjerno visoke temperature, osim u područjima gdje će magla biti dugotrajna, nego i zbog sve duljih dana. Naravno, sadašnja toplina ne znači i buduću. Rijetke su godine u kojima ne dolazi do prolaznih jačih pa i dugotrajnijih zahladnjenja. Uostalom, prošlogodišnji je ožujak bio “samo” prosječne temperature, a svibanj je “čak” ponegdje bio i zamjetnije hladniji od prosjeka.

2 Znamo da je vrijeme hirovito pa se, u skladu s tim i ovim što rekoste, valja zapitati može li se ipak očekivati koji iznenadni “bljesak” zime i tijekom predstojećih proljetnih mjeseci?

Naravno da nas ne bi smjeli iznenaditi zimski “bljeskovi”. I to ne samo uobičajena zahladnjenja, nego i neka žešća. Kao i mnogošto drugo u životu i ekstremni meteorološki događaji, ili neki slični njima, postali su nova normalnost u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. A mi svakako živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje u znanoj povijesti instrumentalnih mjerenja od sredine 19. stoljeća. Kao i prošli dugoročniji izračuni, i najnoviji daju povećanu vjerojatnost nastavka barem prosječne, većinom čak i malo više srednje temperature u svakom od sljedećih šest mjeseci. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama. Promjene su moguće.

3. Kakav je onda trenutačno rezime zime i protekla dva zimska mjeseca? Jesu li bili prosječni ili su iz prosjeka ipak iskakali?

Kao što sam već pisao u internetskom Meteokutku HRT-a, dosadašnji dio zime topliji je i kišovitiji od prosjeka. Ili malo stručnije, prema trenutačnim preliminarnim analizama, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela zime po njezinom klimatološkom računanju – od 1. prosinca dosad – diljem je Hrvatske viša od tridesetogodišnjeg prosjeka. I ukupna količina oborina gotovo je svuda veće od prosjeka.