U organizaciji Hrvatskog drvnog klastera u Vinkovcima je održan 12. kongres pilanara jugoistočne Europe koji je ove godine okupio 120 predstavnika pilanskih i drvoprerađivačkih tvrtki iz Hrvatske i zemalja okruženja. Glavni partner skupa bila je švedsko-hrvatska grupacija Bjelin. Govoreći o kongresu i predstavljajući trenutačno stanje u Hrvatskoj direktor Hrvatskog drvenog klastera Marijan Kavran kazao je kako na području Hrvatske posluje oko 400 pilana koje zapošljavaju oko 8.500, a cijela drvna industrija između 22 i 23.000 radnika.
- Na godišnjoj razini u pilanskoj industriji Hrvatske preradi se sva sirovina Hrvatskih šuma, oko 2,2 milijuna prostornih metara pilanske oblovine te dodatno oblavina iz privatnih šuma i uvoza te otkupa, ukupno nešto manje od tri milijuna prostornih metara pilanske oblovine - rekao je Kavran.
Dodao je i kako je tehnološka opremljenost hrvatskih pilana zadovoljavajuća ali i da one ipak traže daljnja ulaganja kako bi mogle ostati konkurentne na svjetskom tržištu.
Na kongresu je govorio i član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić koji je rekao kako Hrvatske šume godišnje sijeku 6,4, dok ukupno priraste 7,4 milijuna kubnih metara drvne mase što znači da sijeku 85 posto prirasta. Istakao je kako je sirovina drvni resurs koji je ograničen te da će svakako u budućnosti drvna masa za sječu biti i nešto manja.
- Vidjet ćemo što se budućnost reći ali vrlo je upitno koliko ćemo dalje biti spremni isporučivati drvnu sirovinu za naše drvoprerađivače. Hrvatske šume isporučuju drvnu masu samo firmama putem godišnjih i okvirnih ugovora i to onima koje posluju na području Republike Hrvatske. Kada bi to stavili na tržište 95 posto toga završilo u bogatijim zemljama, a naša drvna industrija bi zapala u velike probleme - rekao je Sabljić.
Dodao je i kako od 550.000 kubika hrasta lužnjaka samo 80.000 ide u namještaj te najavio i kako će tijekom dana na internet strancima Hrvatskih šuma biti objavljen novi cjenik drvnih sortimenta. Cijena kubnog metra hrasta lužnjaka povećava se za 19%, kitnjaka za 16%, jele/smreke za 13,5%, jasena 9%, bukve 6%, a ogrjevnog drva za 4%.
Župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić rekao je kako je upravo ovaj sektor prilika za spas Slavonije.
- Mi svoj razvoj moramo usmjeriti kroz šumarstvo i drvnu industriju jer imamo ogroman potencijal, u tome smo dobri i znamo što radimo. Neslužbeni rezultati popisa stanovništva pokazuju stravične rezultate o padu broja stanovnika. Mi smo izgubili grad veličine Vinkovaca. Nama je 5 do 12. Nešto moramo drastično mijenjati, a ovom sektoru je naša šansa. Kada svi budemo puno finalizirali, neće nam trebati toliko sirovine kao sada. Jako puno robe se izvozi bez ikakve finalne obrade i to ne smijemo dopustiti - rekao je Dekanić.
Ispred Ministarstva poljoprivrede Zlatko Benković istakao je kako je značaj ovog sektora za nacionalno gospodarstvo iznimno velik i to kroz zaposlenost, proizvodnju te izvozne rezultate.
- Ministarstvo stoji uz sektor kroz financijsku pomoć, ali i institucionalnu podršku, odnosno kreiranje politika i strategija. Trenutno je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja sektora do 2030. godine, a naglasak se stavlja na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i potrebe realnog sektora. Nadamo se kako neće biti mrtvo slovo na papiru, već će doprinijeti razvoju sektora - rekao je Benković.
Ovaj prica o nekom prirastu sume za sjecu,koje sume i prirast?U papuku nemas debljeg drveta od moje noge ispod koljena a oni i dalje sjeku i pustose.Jedini spas je da slavonci organizirano cuvaju slavonske sume sa dugim cijevima.