Župnik: Križni su put demolirali drogeraši koje predvodi sotonist

Sve građane, a posebno vjernike lepoglavskog kraja, ogorčila je vijest da su se na njihovu križnom putu, uređenom na potezu od sjevernog zida Kaznionice u Lepoglavi do kapelice sv. Ivana Krstitelja na Gorici, nedavno iživljavala skupina pijanih vandala. U noćnim satima posve su uništili natpis na ploči 7. postaje križnog puta, demolirali su staro raspelo podignuto još 1937. godine, razbili kipić Gospe, uništili lončanice i počupali cvijeće, nogama udarali lampaše.

Snimila ih kamera?

No, ni to im nije bilo dosta. Divljački pohod nastavili su i kod kapelice, gdje su pobacali klupe i išarali ormarić obližnje trafostanice te se na njemu čak i potpisali. Mještani kažu da su počeli šarati i po kapelici, međutim, čini se da im je ponestalo boje za grafite, pa je raskošna barokna građevina, čiju je unutrašnjost oslikao najpoznatiji barokni freskoslikar, pavlin Ivan Krstitelj Ranger, u cijeloj priči još i dobro prošla. Budući da je uništena i župna i gradska imovina, na mjesto događaja pozvana je policija, koja je, nakon obavljena očevida, krenula u potragu za počiniteljima. Neslužbeno smo doznali da ih je snimila nadzorna kamera lepoglavske Kaznionice.

– Znam da su u skupini bila četiri mladića, možda pet. Neki od njih eksperimentiraju s drogom, a jedan među njima, njihov kolovođa, sklon je sotonizmu i otprije je problematičan. Nije ni čudno što se okomio na križni put, sotonistima smeta križ. Pitaju me župljani zašto počinitelje nisam prozvao s propovjedaonice. No, bojim se da takvi, na koje se to odnosi, ne dolaze u crkvu – izjavio je lepoglavski župnik vlč. Andrija Kišiček i dodao da se sa suradnicima sprema ukloniti štete i posljedice divljanja. I u gradskim službama razmišljaju da štetu na javnoj imovini namire tužbom, no o tome će se očitovati nakon istrage.

Najduži križni put

Križni put u Lepoglavi, koji se našao na udaru delinkvenata, najduži je križni put u našoj zemlji, duži čak i od onog u Mariji Bistrici. Simbolično, križni put okrenut je prema ćeliji u kojoj je od 1946. do 1951. tamnovao kardinal Alojzije Stepinac, a stariji građani kažu da su žene nekad na okolnim poljima pjevale svete pjesme i njima ga bodrile.