Žuta hrđa hara hrvatskim poljima, poljoprivrednici traže pomoć: 'Ne smijemo čekati'

Žuta hrđa, bolest koju na pšenici i ječmu nisu vidjeli već 7-8 godina, hrvatskim se njivama širi poput kuge, upozoravaju poljoprivrednici, koji su pomoć potražili i od resornog Ministarstva poljoprivrede. Ratar Mato Brlošić, ujedno i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže kako te gljivične bolesti žita u Hrvatskoj nije bilo jako dugo, još od 2014., a prije toga i nekoliko desetaka godina. Na hrvatske je njive, smatra, došla vjerojatno iz sjevernijih krajeva, i očito je stalno bila prisutna kao potencijalna zaraza. Blaga zima, hladnije i vlažnije vrijeme u proljeće, očito su je ponovno aktivirali – i to u značajnijoj mjeri.

- U zadnje vrijeme hrža doslovce 'šara' po njivama – tvrdi Brlošić, ističući kako su poljoprivrednici već išli u zaštitu svojih polja dva, čak i tri puta. S takvim zaštitama hrđa se nije ni smjela pojaviti, objašnjava, tako da u HPK sumnjaju i na kvalitetu zaštitnih sredstava koja su kupovali. Proljetos su ministricu Mariju Vučković upozoravali i na sumnjivu kvalitetu mineralnih gnojiva, a sad će zbog svega, doznajemo, tražiti i analizu funficida, imaju li u sebi potrebne zaštite u sebi, kako se deklariraju.

- Dvije pa i tri zaštite na njivama više nego je uobičajeno poljoprivrednicima značajno poskupljuje proizvodnju, a rezultata baš i nema. Prije kad bi se pojavila hrđa, žito bi se poprskalo i naočigled se oporavljalo. I bolest se nije dalje širila. Sad rezultata nema. Poprskate polje, a hrđa se nakon pet dana i proširila, što je nevjerojatno – napominje Brlošić, te dodaje kako su ratarima samo zbog primjene herbicida troškovi proizvodnje skuplji i 200 i više eura po hektaru, ovisno o kvaliteti fungicida koji se primjenjuje. Litra košta 50, pa i više od 70 eura, a ne djeluju.

Određene su sorte manje, a neke više osjetljive. No kako je vlažno i hladno proljeće počelo i s drugim bolestima, klasičnom i mrežastom pkjeghavosti, nekim drugim vrstama hrđa... svi se boje najgoreg – drastičnom padu prinosa. - Pšenica sad i klasa, što znači da postoji i opasnost od paleži klasasa protiv koje se obavezno treba preventivno prskati. I to baš ovih dana jer ako se to ne dogodi, a bolest je zahvati, klas će se osušiti i neće biti prinosa - objašnjava Brlošić, ističići kako protiv paleži klasa, pojavi li se, nema lijeka. No kako tretirati žito kad ovih dana kiša pada?

- Treba pogoditi najbolji trenutak, kad je već 70 do 90% pšenice isklasalo, inače ništa nećemo napraviti. Ne smijemo kiksati i puno nam igra dan, dva, tri. Od tretiranja zaštitom do kiše mora proći barem dva do šest sati, poželjno je da prođe i dan da ne padne kiša. A ne smije se čekati. Kad počne pšenica počne cvjetati, a zaraza i dalje bude prisutna, više se neće moći liječiti. Treba preventivno djelovati kao i na COVID – priča Brlošić, koji je izračunao kako će povećani troškovi primjene fungicida ratarima uzeti 500 do 800 kilograma pšenice po hektaru ove godine. A već sada po kilogramu dobivaju i kunu manje nego lani u rujnu.

- Žito Osijek trenutno nudi svega 175 eura po toni za treću klasu koje najviše imamo, što je katastrofa, tako da uz manje prinose ove godine, za koje sam siguran da su krivac i slabi fungicidi, nikako neće biti dobro - priča Brlošić, ističući kako sa sadašnjom cijenom gube i 800 do 1050 eura po hektaru, s čime će teško preživjeti. Zbog svega toga tražili su i pomoć resornog ministarstva - da se poljoprivrednicima ponude kvalitetni kraditi kojima će podmiriti svoje troškove. Da ne ostanu dužni dobavljačima i da ne ostanu bez zemlje, s obzirom da su troškove sjetve neki trebali platiti i robom, nakon što završi žetva, a sad je možda i neće biti dovoljno. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, kaže kako kako se treutačna šteta od žute hrđe procjenjuje na 20-ak posto usjeva. I za sada je zahvatila samo list, mada se može pojaviti i na klasu.

- Trebalo je prije svega obaviti tretiranje sjemena fungicidima, što bi smanjilo štete. I to se radi s certificiranim sjemenom, dok kod farmerskog sjemena, kojega poljoprivrednici stalno traže, treba biti oprezan - objašnjava Majdak, ističući kako je kod tretiranog sjemena manja opasnost od žute hrđe i tijekom vlatanja, a na kraju i kod klasanja – i lakše se sprječava.Ipak, teško je pretpostaviti i donositi subjektivne prognoze kolike bi u konačnici mogle biti štete na domaćim njivama. Normalno je, napominje, da se primjenjuju sve potrebne agrotehničke mjere, uključujući i zaštitno tretiranje sjemena fungicidima. No ukoliko su iscrpnjene sve preventivne radnje, a bolest se svjedno pojavila i šteta na urodu je veća od 30%, tada se ide i na proglašenje elementarne nepogode i obeštećenje poljoprivrednika.

Goruća tema među hrvatskim poljoprivrednicima je i jeftino ukrajinsko brašno zbog kojega mlinovi ne žele kupovati uskladištenu hrvatsku pšenicu od lanjske žetve, koja je pohranjena u silosima, budući da su se ratari ove godine nadali višoj cijeni od lanjske. Njemački su ratari navodno zbog ukrajinske pšenice obeštećeni – i to značajno – s 20-ak tisuća eura na 40 hektara, priča Mato Brlošić. Majdak pak kaže kakose upravo danas u Bruxellesu na posebnom EU odboru za poljoprivredu raspravlja i o obeštećenju poljoprivrednika u zemljama članicama pogođenim jeftinom ukrajinskom pšenicom i brašnom. Uspostavljanjem 'koridora solidarnosti' do trećih zemalja završili su, podsjetimo, i na EU tržištima tako da se priprema deklaracija 10-ak zemalja koje traže da se paket pomoći proširi na više od planiranih pet zemalja. Među njima je, doznajemo, i Hrvatska, koja će izaći i s vlastitim dokumentom kojim će naglasiti taj moment i zatražiti određene aktivnosti na razini EK, rekao je Majdak.

>> VIDEO Snimka iz Samobora podijelila internet: Nije ni medvjed ni pas, to je Ivek, nori po šumi od fašnika