Dok smo proteklih godina slušali u uspjesima pčelara, odnosno velikim količinama kvalitetnoga meda, ova je godina, kao i u nekim drugim granama poljoprivrede, najbolja za zaboraviti i više je se nikada ne sjećati. Jedna je to od najgorih godina koju pamte pčelari. Potvrdio je to i grubišnopoljski pčelar Zvonko Horak (47), ujedno i predsjednik Pčelarskoga saveza Bjelovarsko-bilogorske županije. Svjedoči to podatkom da je na svojih 130 proizvodnih košnica od planiranih pet tona meda uspio izvrcati tek oko 700 kilograma!
– Najveći je problem kiša. Pčele su jednostavno bile ometene u mukotrpnom poslu uzimanja nektara s bilja – kaže Horak. Upravo kada je bagrem počeo cvjetati kiša je na području cijele Hrvatske, pa tako i na onom na kojem on pčelari, počela padati i nije stajala tjedan dana te je jednostavno uništila cvijet bagrema. Iako je bilo nekakve nade s prvim zrakama sunca nakon obilnih kiša, cvijet je bio uništen. Osim toga, pčele su zbog izrazito blage lanjske zime više negoli uobičajeno potrošile zalihe.
– Zbog svega toga puno su slabije i daleko ih manje ulazi u zimu. Loš prinos meda odrazit će se i na zimovanju pčela. Naime, zbog nedostatka meda više će zimovati na šećernom negoli pravom medu – kaže Horak. Pojedinim pčelarima propao je i dio košnica zbog povećanog broja varoe u pčela, koja se na pojedinim lokalitetima ujesen pojavila unatoč primjeni lijekova. Sve se to odrazilo i na prodaju.
– Primjerice, s područja naše županije izvezena je samo jedna pošiljka, i to samo oko 2,5 tone bagremova meda. Iako se u javnosti sve više govori o poskupljenju meda, čini mi se da mu cijena neće rasti jer tko će izdvojiti za kilogram meda više od 40 ili 50 kuna – kaže Zvonko Horak.
>>Pčelari poručuju: Kad ima meda, nema 'beda'
>>Uz med i propolis na Danima meda i božićni ukrasi od voska