U jednom novinskom tekstu nije moguće nabrojiti sva stručna i znanstvena dostignuća novog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonka Kusića. Izdvojit ćemo da je redovni član HAZU od 2000., bio je dekan Medicinskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta, ravnatelj KB "Sestre milosrdnice" gdje je i danas predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu, uža mu je specijalnost štitnjača...
Prepoznatljivi ste i po autoritativnom, strogom fizičkom izgledu. Hoće li vam te osobine trebati kao predsjedniku HAZU?
– Članovi Akademije su u svojim područjima ostvarili trajne vrijednosti nacionalnog ili internacionalnog značenja. I svi su ostvarili velike karijere. Akademija je skup jakih individualaca i tu nema jakog hijerarskijskog ustroja. Bez obzira na dob, to su ambiciozni ljudi, koji žele stvarati i biti utjecajni. Neće mi trebati autoritet već više motiviranje za iskorake.
Zašto?
– Pa to su ljudi koji su stvorili umjetnička ili znanstvena djela trajne vrijednosti kojima se Hrvatska predstavlja u svijetu. Dakle, najviše vrijednosti nacije artikulitraju se kroz Akadmiju. Pa sjetite se Krleže, Nazora, Šuleka, Jakova Gotovca, Ranka Marinkovića... Identitet nacije stvorili su akademici. Svaka država ima akademiju koja je među autoritetima ne samo u znanosti i umjetnosti, već i moralni autoritet u važnim strateškim pitanjima nacije.
Gdje su utjecaj, stavovi, reakcije živućih akademika na aktualna politička i društvena zbivanja? Gdje je interakcija "najpametnijih glava" s društvom? Crkva se, primjerice, referira na razna pitanja i javnost se često pita čime se HAZU zapravo bavi.
– Rad Akademije nije prepoznan u društvu. Primjerice, nakladnička djelatnost nije atraktivna za javnost i sve ono što Akademija u današnje vrijeme artikulira ne pobuđuje zanimanje javnosti. Akademija po svojoj definiciji nije atraktivna, ali i ne smije ulaziti u dnevno-političke prijepore. Mora joj biti strana svaka ideološka pristranost kao i ekstremizam. Ipak, razumijem kritičan odnos javnosti. HAZU se mora oglasiti, ali ne općim – već konkretnim djelovanjem u strateškim pitanjima kao što je, primjerice gospodarstvo. Smatram da treba okupiti najbolje stručnjake iz Akademije i izvan nje, te inicirati projekte, diskusije, stavove, ocjene i procjene fokusirajući se na probleme od javnog interesa. I to jest dio moga programa.
Akademija će ubuduće objavljivati stajališta o određenim društvenim pojavama?
– Da, o svemu što je važno za društveni razvoj, ali stavovima koji su definirani preko određenih foruma. Predsjedništvo HAZU odabirat će teme koje su u fokusu javnosti. Naravno da osobno o svemu imam mišljenje i uvijek ću rado razgovarati sa svakim novinarom, ali moje mišljenje kao predsjednika nije automatski i stav HAZU. Isto tako, Akademija si ne može priuštiti paušalne ocjene. Bilo bi to neozbiljno. Akademija mora održati svoju razinu i standard, a da bi je građani osjećali i cijenili mora biti jedan od autoriteta u državi.
Hoće li se HAZU oglašavati o temi korupcije?
– Korupcija svakako pripada kategoriji strateških pitanja.
Kažete da Akademija mora biti autoritet, što podrazumijeva da to danas nije.
– Pa, indirektno, ipak svi priznaju da je Akademija autoritet kada se smatra da bi se morala oglasiti. Zašto bi, inače, građani očekivali naš stav?
O tome zašto Đikić i Radman nisu članovi HAZU-a, o stavu javnosti da su članovi HAZU-a nepotreban teret društva i odgovore na druga pitanja pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od nedjelje 14. studenog.
U potpunosti se slazem HAZU bi trebala biti najvisi autoritet u drustvu, kad to vec nece i nezna LAZLJIVICA JACA zasto recimo predsjednik ne pozove akademike da mu predloze plan o spasu nacije i drzave te izalsku iz krize. Barem se predsjenidk ppoziva na to da je intelktualac i kulturnjak pa to mu se besplatno nude najveci priznati umovi nacije samo ih treba iskoristiti ili ni predsjednik ne zeli pametne oko sebe. Neka nam predsjednik kaze koliko akademika ima u svom savijetnickom timu, i o ceme se do sada konziultirao sa akademijom.