Raj za ljubitelje vina, valova i divljeg cvijeća - tako je novinar britanskog Independenta Frank Partridge zaključio reportažu o otoku Visu. Uistinu, Vis je sve to, ali i mnogo više. Daleko na pučini u posljednjih petnaestak godina od kada je otvorio vrata turistima, Vis je postao nezaobilazno odredište istinskih hedonista, avanturista i nautičara, ali i svih onih kojima je godišnji odmor zapravo odmor, a ne guranje u masi.
Buđenje osjetila
Vis nije mjesto na kojem je važno kakvu krpicu imate na sebi. Stoga nije čudno da je on omiljeno odredište uglavnom stranaca koji su i najčešći kupci nekretnina, ponajprije starih kamenih kuća čije cijene dosežu nevjerojatne šesteroznamenkaste brojke.
Posljednja perla koja sjaji između 1200 hrvatskih otoka najbolje se može doživjeti u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna. Bablje ljeto, kada sunce nije prejako, more ka uje, a otočani nakon dvomjesečne tlake ponovno ulaze u svoj život u slow motionu, idealno je za buđenje svih osjetila i shvaćanje fraze "ma ko ovo more platit". Vožnjom ili šetnjom kroz Plisko polje doći će te do spoznaje zašto viški prošek ima aromu kao nijedan drugi i što znači kad "smokva cidi med". U konobi Kantun u Visu torta od rogača dio je koji se ne preskače, a svi oni koji se ne groze socijalističkih interijera i imaju dovoljno strpljenja i nos za odličnu riblju spizu, neće zaobići buffet Vis.
Ostaci povijesti
No nije Vis samo hedonistički raj. Tisućljetna povijest ostavila je ovdje dubok trag. Ostatke iz antičke Grčke, drevnog Rima, doba kada su otokom vladali Francuzi i Britanci, pa sve do izolacije i pretvaranja otoka u vojnu bazu sredinom prošloga stoljeća, moguće je vidjeti na samo 90 četvornih kilometara. Jedino što trebate imati je određeno znanje o europskoj povijesti i pristojan par tenisica za obilazak.