Visok PDV još viši?!

Ekonomisti različitih škola i “boja” proteklih su mjesec dana sugerirali Vladi niz zahvata u porezni sustav: viši PDV, drukčiji imovinski porez, nove trošarine na mobitele, veće trošarine na luksuz. Neovisno o razlikama procjenjuju da se Vlada neće moći nositi s krizom i obvezama bez povećanja poreza.

Bolje PDV nego dohodak
Raspravu je iznova podgrijao potpredsjednik Polančec opaskom da na neki dulji rok ne treba bježati ni od višeg PDV-a, a među prvima je Borislav Škegro istaknuo da u ovakvim vremenima ne smije biti tabu tema. Pokaže li se da treba dizati poreze, on predlaže da se povisi PDV jer bi svaka druga porezna intervencija bila nepovoljna za izvoz i poduzetnike.

Većim prihodima od PDV-a, koji se prema posljednjim podacima pokazao kao dosta varljiv izvor prihoda jer potrošnja opada, stvorio bi se prostor za financiranje mirovinske reforme i tako izbjeglo povećanje doprinosa. Reakcije građana na Polančecovu opasku vrlo su nepovoljne pa nije čudno što je Ministarstvo financija odmah istaknulo da se ne razmišlja o povećanju PDV-a. Ekonomisti imaju više razumijevanja, ali zasad i oni sugeriraju da se ide obrnutim smjerom.

Prvo troškove
Tako prodekan za financije osječkog Ekonomskog fakulteta Branimir Marković kaže da Vlada mora početi s restrikcijama i štednjom i ne smije povećavati porezno opterećenje.

– U vrijeme krize svi moraju promijeniti svoje ponašanje, od građana pojedinaca, tvrtki, do države i početi štedjeti. Prevelika potrošnja naš je osnovni problem – kaže B. Marković.

Povišenje PDV-a dva ili tri postotna boda donijelo bi državi 2 ili 3 milijarde kuna novih prihoda, no Marković kaže da to građani u krizi ne bi izdržali. Institut za javne financije navodio je u nizu radova da je porezno opterećenje u Hrvatskoj jedno od najviših u zemljama srednje i istočne Europe, pa su upozoravali da najvažnije mora biti kresanje rashoda. PDV donosi oko 35 posto svih poreznih prihoda, a Vlada bi zbog EU morala ukinuti nultu stopu na kruh, mlijeko, knjige i lijekove.