Vlada pred odlukom o zamrzavanju plaća

Dobro da se predsjednik Hrvatske gospodarske komore nakon 4-5 mjeseci sjetio progovoriti o krizi, odbrusio je ministar financija Ivan Šuker šefu Komore Nadanu Vidoševiću. Komora je tek jedna od adresa koje ovih dana Vladu zatrpavaju mjerama za suzbijanje krize, a Vlada im je svima danas poručila da prvo izračunaju koliko bi to što predlažu stajalo porezne obveznike.

Pa kad je Komora konkretno predložila da se linearno skrešu proračunski rashodi 10 posto, čime bi se dobilo oko 12 milijardi kuna za pomoć gospodarstvu, “neka to nazove pravim riječima i kaže da se moraju skresati plaće, mirovine, socijalna davanja i novac za zdravstvo”.

HNB oslobodio 840 mil.
Dok Vidošević kaže kako će “Hrvatskoj biti potrebno cijelo desetljeće da izađe iz krize, Šuker odgovara da su najzastupljenije prognoze po kojima će 2010. godine krenuti oporavak. Čudi se, kaže, takvim procjenama od jednog predsjednika Komore u trenutku kad “svi nastoje biti odmjereni’ i kad svatko traži instrumente za izlazak iz krize”.

Vlada je danas odobrila Ministarstvu financija da se zaduži kod domaćih banaka za 750 milijuna eura, nakon što je Hrvatska narodna banka otpustila iz deviznih pričuva ukupno 840 milijuna eura. Država će sav novac utrošiti na otplatu inozemnog duga.

– Tim kreditom neće se povećati javni dug – napominje Šuker, ali isto tako priznaje da će otplata kredita biti osigurana samo za prvo tromjesečje.

U travnju, Vlada će se zadužiti na inozemnom tržištu za financiranje deficita. Što dalje?

Argument za kršenje KU
Nakon što je odbila tuđe prijedloge, Vlada će se uskoro morati izjasniti o prijedlogu mjera što ih je sama naručila od Ekonomskog instituta. U tim mjerama, koje će stručnjaci Instituta predstaviti 11. veljače Ekonomskom vijeću, naglasak će biti na fiskalnoj prilagodbi, ali i na ponovnom pokušaju zamrzavanja plaća.

Ministarstvo financija predložilo je zamrzavanje još u studenome prošle godine. U međuvremenu, potvrđeno je da je Hrvatsku također zahvatila recesija, što Vladi sada daje i službeni argument da “iskoči” iz kolektivnog ugovora o povećanju plaća u državnim službama.

Sindikati unaprijed poručuju Vladi neka ne prepusti ekonomistima vođenje ekonomske politike. Ekonomisti su spremni na takve oštre reakcije, ali ne namjeravaju odstupiti od onog što smatraju ispravnim.

Sve u svemu, pred premijerom Sanaderom još je jedna teška odluka.

Kad bi se na telefonske razgovore i SMS-ove uvela trošarina od samo 10 lipa, država bi prikupila milijardu kuna, izračunalo je Ministarstvo financija. Ali ministar Šuker neće prihvatiti taj prijedlog HGK jer, kako kaže, trošarina nije ništa drugo nego porez. Uvođenjem trošarina došlo bi do novog poskupljenja za građane i gospodarstvo.

Među prijedlozima što idu prema Vladi jest i taj da se država ne zadužuje kod poslovnih banaka, nego da po kredite ide u središnju banku. No, ta ideja, motivirana željom da se što više novca oslobodi za poduzetništvo, po Vladi je potpuno nezakonita. – Takav je sistem postojao 90-ih godina, ali sada to po zakonu više nije moguće. Pitanje je bismo li za takve promjene dobili zeleno svjetlo Bruxellesa – kaže ministar financija.