Što prvo napraviti i popraviti? Kamo otići privremeno i kad će početi sanacija? Tko će je uopće platiti i koliko će trajati? Ova, a i niz drugih pitanja svakodnevno su na pameti stanovnicima metropole, a u 12 koraka odgovorili smo na njih uz pomoć nacrta Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice.
1. Tko će uopće biti zadužen za odlučivanje kako se što treba obnoviti, možda i srušiti? Programe svih mjera, na prijedlog Ministarstva graditeljstva, donosi Vlada, koja će osnovati i poseban Savjet za obnovu zgrada oštećenih u potresu. Taj će Savjet imati predsjednika, voditelja projekta i 20 članova, a oni će se imenovati iz redova različitih ministarstava, ureda Vlade, Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, Građevinskog fakulteta, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatske udruge poslodavaca.
2. O čijem će se trošku obnavljati stambene zgrade, moraju li to platiti suvlasnici? Ne. Odnosno, iz državnog proračuna te blagajne Grada financirat će se konstruktivna obnova višestambenih zgrada. Najčešće građevne konstrukcije jesu temelji, zidovi, stupovi, međukatne konstrukcije, stubišta i krovišta, a o projektu, nakon detaljnog pregleda, ovisit će što će se točno morati raditi na pojedinoj zgradi. Ono što će suvlasnici definitivno morati sami jest sanacija pojedinačnih stanova jer, prema prijedlogu zakona, unutrašnja se uređenja, u smislu gletanja, bojenja zidova, postavljanja pločica i parketa, neće financirati. Postoji i poseban članak koji definira postupak bude li potrebno rušiti cijelu zgradu, ali iz Ministarstva graditeljstva prekjučer su kazali kako u Zagrebu takvih višestambenih zgrada nema.
3. Što znače naljepnice po zgradama? različitih su boja, ali svaka ima po dvije podvrste? Ukratko, zelena i crvena, neovisno o podvrstama, jasne su. U zgradi sa zelenom može se živjeti, u onoj s crvenom ni pod koju cijenu. Što se "privremeno neuporabljivih" tiče, odnosno onih s narančastim oznakama, PN1 znači da zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja. Nosivost je te zgrade djelomično narušena i boraviti se u njoj može na vlastitu odgovornost. Kraći boravak je moguć, uz savjete građevinskog stručnjaka koji daje preporuke za uklanjanje opasnosti. Oznaka PN2 znači da zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja, ali ne može se upotrebljavati zbog potencijalne opasnosti urušavanja pojedinih elemenata sa same zgrade. Građevinski stručnjak utvrđuje hitne mjere intervencije i daje upute korisnicima, a dok se mjere ne provedu, ne preporučuje se boravak.
4. Kamo da idu ljudi koji ne mogu živjeti u svojim zgradama? Trenutačna je preporuka da se jave u studentski dom Cvjetno naselje, gdje mogu boraviti, a dugoročniji su planovi davanje na raspolaganje državnih i gradskih stanova te gradnja novih u Podbrežju. U Zakonu stoji kako će vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama na području Zagreba koje će se obnavljati, a za vrijeme obnove nisu podobne za stanovanje, Grad Zagreb dati, na njihov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do povratka u obnovljeni stan. Ta "odgovarajuća veličina" bit će u skladu s propisima kojima se uređuje društveno poticana stanogradnja.
5. Koliko će trajati obnova objekata? U Zakonu se o tome ne govori precizno jer će o stanju objekta ovisiti i njegova obnova. Jasno je da će obnova centra trajati sigurno godinama, pet minimalno, a ono što doznajemo jest da bi se preliminarni pregled zgrada trebao obaviti prije 20. travnja jer bi se Zakon o obnovi trebao donijeti između 20. i 24. ovog mjeseca. Donošenje samog programa mjera iz Zakona na rasporedu je početkom svibnja, a objava javnog poziva za projektante, nadzore i koordinatore očekuje se između 11. i 15. svibnja. Prvi ugovori s njima trebali bi se potpisati oko 29. svibnja, nakon čega će projektanti imati otprilike mjesec dana da odrade "papire" za pojedinačne slučajeve. Početkom lipnja se zatim raspisuju pozivi za same izvođače radova, s kojima bi se ugovori trebali potpisati do 22. lipnja, a s poslom bi trebali krenuti već 25. lipnja.
6. Tko će platiti obnovu obiteljskih kuća? Popravak ili gradnja novih kuća također će se "pokriti", odnosno neće ih platiti vlasnici. Zamjenska obiteljska kuća gradi se u slučaju u kojemu uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika, imao prijavljeno prebivalište ili boravište. Prema zakonskome prijedlogu, zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik zemljišta zatraži pisanim putem uz uvjet da on ili njegov bračni drug na području Hrvatske nemaju drugu kuću ili stan, o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaje i pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.
7. Na kojoj će lokaciji biti zamjenska kuća? Na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Zagreba, odnosno županije, na kojem se nalazila uklonjena kuća. Zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene kuće, odnosno na zemljištu Grada Zagreba, odnosno županije, ako vlasnik uklonjene kuće ili njegov bračni drug nema u vlasništvu odgovarajuće zemljište.
8. Što onda sa zemljištem na kojem je srušena kuća? Ako se zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, odnosno Županije, vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojemu je bila uklonjena kuća darovati Gradu Zagrebu, odnosno županiji, najkasnije do preuzimanja zamjenske kuće, oni su njemu dužni darovati zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća. Na to se darovanje ne plaća porez na promet nekretnina.
9. Hoće li nova kuća biti u istim gabaritima kao i srušena? Veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi u određenom slučaju ovisi o broju osoba koje su u njoj stanovale i imale prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka katastrofe, a pod spomenutim osobama podrazumijevaju se vlasnik i njegov bračni drug te njihovi srodnici. Za svaku je osobu predviđena određena kvadratura pa korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi od 55 kvadrata za jednu ili dvije osobe do 70 četvornih metara za tri ili četiri osobe, odnosno 85 kvadrata za pet i više osoba.
10. Što s onima koji imaju osigurane kuće? Vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a na mjestu koje će se graditi zamjenska obiteljska kuća, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Ako to vlasnik ne napravi, ne može se donijeti odluka o gradnji zamjenske obiteljske kuće.
11. Može li se umjesto obnove ili gradnje zamjenske kuće uzeti novčana pomoć? Može. Umjesto obnove, vlasnik oštećene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći. Iznos te novčane pomoći na pisani zahtjev vlasnika obiteljske kuće određuje odlukom na početku teksta spomenut Savjet, u skladu s programom mjera.
12. Postoji li opcija da se suvlasnicima u zgradi nadoknade troškovi koje je dosad imao za hitnu sanaciju? Da. Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za troškove koje je imao, odnosno koje ima za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, to jest koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi. Iznos te novčane pomoći određuje Ministarstvo graditeljstva na pisani zahtjev vlasnika zgrade odlukom u skladu s programom mjera.
Pravim riječima, politika će novac oprati a, od pravih zahvata ništa i učvršćivanja načetih objekata ništa. Profitirat će ponovo oni koji su trošili na obleku, putovanja, skupe aute i živjeli u potleušicama, Ljudi koji su ulagali u svoje domove, koji su državi platili građevinske, rješenja o izvedenom stanju opet će ostati građani trećeg reda jer ne žive u centru i kuće im nisu srušene već oštećene. Hvala Vlado.