280 tisuća tona mulja čeka rješenje

Način kako se riješiti nagomilanih 280 tisuća tona mulja koji se izdvaja u procesu čišćenja zagrebačkih otpadnih voda (kanalizacije), gradska uprava još nije pronašla, a ako se uskoro ne nađe rješenje, za godinu do dvije velebni pročišćivač na Žitnjaku mogao bi prestati raditi.

Spaljivanje, izvoz ili cigle

To bi značilo da bismo se ponovno vratili u doba kada se sva kanalizacija bez čišćenja ispuštala u Savu. Mulj se izdvaja od 2006. godine, a plan je bio da se privremeno odlaže u betonska polja. Trajno rješenje umjesto investitora Zagrebačkih otpadnih voda trebao je ubrzo ponuditi Grad.

– Godišnje u Zagrebu izdvojimo otprilike 80 tisuća tona mulja. Iako ima načina da se prerađuje u ciglani, cementarama ili odvozi na spaljivanje u Beč, predlažemo da se ovdje sagradi termički pogon za njegovu obradu – kazao je Ante Pavić, direktor ZOV-a, te dodao da bi se time otpad smanjio za još 80 posto i da se ostatak koji sadrži neznatne štetne spojeve može koristiti kao nasipni materijal ili miješati u beton.

Cijena takvog pogona, prema predviđanju u ZOV-u, bila bi oko 60, 65 milijuna eura, a financirali bi ga oni.

Zadatak investitora

Za građane bi to značilo da bi se u konačnici povećala cijena naknade za otpadne vode otprilike 1 kunu. Sada po potrošenom kubičnom metru plaćamo uslugu odvodnje otpadnih voda 85 lipa, naknadu za njeno pročišćivanje 2,83 kune te 26 lipa kao naknadu za razvoj. Tako bi umjesto 3,86 kuna ekološko pročišćenje građani plaćali oko 4,5 kuna.

Zašto Grad još nema rješenje, pitali smo gradonačelnika, a on nam je odgovorio da treba pitati Gradsku skupštinu. Zastupnik SDP-a Jurica Meić, koji vodi Odbor za komunalno gospodarstvo, kazao je da oni ne mogu donijeti odluku bez prijedloga.

– Još nismo dobili plan gospodarenja otpadom gdje se moraju navesti i lokacije budućih palionica, a kako slijede izbori, gradonačelnik to očito odgađa jer ne želi na terenu imati nezadovoljne građane – kazao je Meić. Dodao je da je sporan i ugovor kojim se Grad obvezao riješiti problem mulja, što je po njemu trebao biti zadatak investitora.