“Nema se što čekati, opet saniraju pa je promet zaustavljen”, usputno prenosi informaciju jedan od stanovnika Graberja prokislim susjedima koji su uzaludno čekali autobus na početku Kustošijanske ulice. Graberje je jedno od sedam klizišta u Zagrebu koje se moralo sanirati zbog odrona nastalih obilnim padalinama. – Vi ste iz Večernjaka? Danas smo izašli u vašim novinama, drvo nam je palo na kuću – ležerno nam, s obzirom na situaciju, govori Tomislav Gazilj dok promatra djelatnike Hrvatskih šuma kako čiste ostatke jučerašnjih odrona.
Uzaludna upozorenja
Nekoliko metara od mjesta sanacije i dalje stoji velika nakupina drveća i zemlje koja se srušila na cestu.
– To je privatna parcela, to ne smijemo dirati, morat će to sami sanirati – objašnjavaju nam radnici.
Na Dubravkinu putu slična priča, kišom natopljena zemlja izgurala je dva metra asfalta na parkiralištu. Hrvatske šume intervenirale su i ogradile područje, no okolni stanari upozoravaju da se takvo što moglo i očekivati. – Siguran sam da će već ovih dana doći do daljnjeg klizanja terena, i da će mi se uništiti dio kućne terase. Upozoravam grad već dvije godine, no bez rezultata – govori nam Jadranko Možanić. Za klizanje terena krivi radove na ljetnom kinu Tuškanac.
– Po stručnim procjenama, prije je trebalo postaviti četiri pilota da bi klizište bilo sigurno, sada ih treba postaviti 50 i brojka samo raste. Zašto građani moraju plaćati propuste privatnih tvrtki? – pita se Možanić.
Otkliže gornji sloj zemlje
A nova klizišta mogu se očekivati i sljedećih dana.
– Od pedesetak klizišta koliko ih je trenutačno aktivirano, sudeći prema izvješćima iz medija, 80 posto su površinska, nastala zbog ekstremnih količina vode i dugotrajnog snježnog pokrivača. Riječ o malim površinama, a obično otkliže vegetacija i gornji sloj zemlje. Možemo očekivati da će hidrološki uvjeti i dalje imati negativne učinke – objašnjava profesorica Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Prave prevencije nema jer je riječ o utjecaju oborinskih voda i kosini klizišta, a sanacija uglavnom zahtijeva građevinske zahvate kojima bi se padina zaštitila od daljnje erozije.
– Najveća je gustoća klizišta u Bednji u Varaždinskoj županiji. I u Zagrebu je mnogo klizišta, a puno je prijava i iz Zaprešića i Samobora – kaže Arbanas.
>>Aktiviraju se nova klizišta, a neki građani lažno dojavljuju lokacije
>>Nova klizišta u Zagrebu, otklizalo 2 metra asfalta na Dubravkinu putu
>>Zbog opasnosti od odrona istočni kolnik Aleje Bologne zatvoren!