Nije išlo regularno, ali hoće sporazumno. Iako dosad gradonačelniku Milanu Bandiću nije pošlo za rukom preko izbora, Pantovčak će ipak preuzeti, čak na pedeset godina. I to njegov veći dio, doduše, ali ipak ne i najvažniji, koji će zasad ostati predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Dvoje ovih političara, u društvu ministra državne imovine Gorana Marića, predstavilo je jučer projekt ustupanja šume Pantovčak Gradu Zagrebu te njeno otvaranje za javnost. Sve su dogovorili, poručili su, iako detalje za prve šetnjice ipak nisu posve uskladili.
Bolji smještaj
– Moramo izraditi parcelacijski elaborat i projekt za novu ogradu koji će posjetitelje odijeliti od prostora koji će ostati predsjednici, ali do kraja godine park će biti otvoren – rekao je ministar Marić, a predsjednica Grabar-Kitarović dodala kako bi radovi na uređenju zelenila mogli početi na jesen. Opet će baš njega “zapasti da dela”, zaključio je onda gradonačelnik Bandić, pa dodao kako bi on najradije da sve bude gotovo za dva mjeseca, ali realni rok je ožujak ili travanj sljedeće godine.
Koliko će točno trebati da se 700 tisuća kvadrata površine, koliko se prepušta Zagrepčanima, znat će se točno kad se napravi čitav izvedbeni projekt, koji će uključivati i izmještaj životinja koje su svoj dom našle upravo iznad Britanca. Njihov točni broj na Pantovčaku ne znaju, ali znaju da se svakodnevno kreću među srnama, jelenima lopatarima, muflonima, paunovima, a krekeću im i gatalinke te putove pretrčavaju spore barske kornjače.
– Premještanja se obavljaju već sad jer moramo voditi računa o njihovu zdravlju, odnosno o tome da se međusobno ne miješaju srodnici. Radi se to po programu gospodarenja divljači, a surađujemo s Hrvatskim šumama – objašnjavala je predsjednica Grabar-Kitarović kako će svaka životinja dobiti dobar novi dom, dok je gradonačelnik Bandić zaključio da će im se naći bolji smještaj nego kod njega u dnevnom boravku jer ipak je on počasni predsjednik udruge ljubitelja retrivera.
Dugoročni planovi predviđaju da će se na Pantovčaku održavati i dio Adventa u Zagrebu, ali prije toga, objasnili su pripadnici Počasno-zaštitne bojne Zvonimir Andrić i Elvis Burčul, u šumi ima dosta posla. Upravo su oni ti koji svakodnevno na oku drže površinu veličine otprilike trećine parka Maksimir, a kakav je teren oko Glavne kuće, pokazali su iz prve ruke. Već dvadesetak metara od samog ulaza u Ured predsjednice među drvećem posjetitelje su promatrale znatiželjne srne koje se, objašnjavali su pripadnici Počasne bojne, u pravilu uopće ne boje ljudi. Nisu, međutim, ostale dugo, već su svojim poslom pošle čim se ekipa proučavatelja parka spustila nešto niže u šumu. Staze za prolaz postoje, upravo zbog vojnika koji onuda šeću, ali uređene nisu.
– Za posjetitelje koji budu dolazili trebat će napraviti prolaze kako bi bez brige mogli šetati, a i biti sigurni da im se ništa neće dogoditi – objašnjavao je Zvonimir Andrić dok nas je vodio puteljcima šume od 95 hektara, koja je trenutačno na raspolaganju predsjednici. Dvije njene trećine prepustit će sad Zagrepčanima, a baš to, objasnila je, htjela je još i prije početka mandata.
– Nakon što je 1794. otvoren Maksimir, građani će dobiti mjesto na kojem će moći uživati u prirodi – rekla je predsjednica, čije se imanje u trenutačnom stanju, krene li ga se obilaziti pješice, prohodati može za otprilike dva i pol do tri sata.
Gradnja počela 1962.
A da se cijeli projekt kompleksa, kako je planiran u šezdesetima, napravio upravo kako je i zamišljen, park-šumu posebno ne bi trebalo uređivati jer bi se u njoj već nalazile šetnice i fontane. Zamislili su je tako arhitekt Dragutin Kiš i pejzažna arhitektica Silvana Seissel, koji su dizajnirali čitav kompleks na Pantovčaku, koji se počeo graditi 1962. godine. Do tada na tom su se području nalazili uglavnom vinogradi, koji su posječeni, a zasađena su drveća. Šezdesetih su dovezli i životinje, koje su osamdesetih iseljene, ali opet dovezene tijekom mandata Stjepana Mesića. Što se tiče samog otvaranja parka za javnost, tu je ideju imao već i predsjednik Franjo Tuđman, ali mu službe to na koncu nisu dopustile zbog tadašnjeg ratnog stanja. Kad se, prvom polovicom sljedeće godine, Pantovčak otvori za javnost, ulaz u park neće se posebno naplaćivati.
5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevnice:
Dio adventa ? E to... Taman da divljaci petardama i ostalim 'šundom' utjeraju strah u kosti tim plahim životinjama. To treba urediti kao mirno šetalište bez ikakvog komercijalnog sadržaja uz 24satnu zaštitu, ako se žele sačuvati životinje na tom prostoru.