Piše pismo, a nakon što ga pošalje, još će njegov sadržaj utanačiti s primateljem, pa makar i, kako je objasnio jučer na Radio Sljemenu, “na grani”. Slikovit je bio gradonačelnik Milan Bandić pri objašnjavanju kako će inzistirati na pet projekata koje će predložiti premijeru Andreju Plenkoviću za zajedničku realizaciju.
Partneri na “to-do” listi
Iako pismo još poslao nije, njegov sadržaj nije tajna jer Bandić je već objasnio što bi to država i Grad zajedničkim lopatama trebali ostvariti.
– Imunološki zavod, dječja bolnica, 60 niskopodnih tramvaja, tračnička veza sa zračnom lukom i projekt Zagreb na Savi – nabrojio je Bandić već stare želje za nadolazeće godine, pa ponovio kako je upravo on inicijator besplatnih udžbenika za cijelu Hrvatsku, kao i inicijative da se status roditelja odgojitelja proširi na sve gradove i općine.
Galerija - Zagreb na Savi
A dok gradonačelnik piše pismo, ostali se pitaju zašto bi država uopće sudjelovala u gradskim projektima, posebice u onom, primjerice, koji podrazumijeva nabavku tramvaja Zagrepčanima. Nije to posve jasno ni političkom analitičaru Žarku Puhovskom, koji ističe kako je Zagreb najjači i najbogatiji dio Hrvatske i samim time nikako ne bi trebao biti prioritet na listi onih kojima treba pomoći.
– Jedina logika u svemu tome bila bi ako se, primjerice za tramvaje, trebaju uvesti neki dijelovi pa država pomogne s carinom ili pak ako tračnice do zračne luke idu, na primjer, dijelom po državnom zemljištu pa se dogovorno ono prepusti Gradu – govori Žarko Puhovski dodajući kako je posve jasno da će Bandić i Plenković biti partneri u Imunološkom zavodu ili u izgradnji dječje bolnice na mjestu Sveučilišne jer projekti su to koji se ipak ne tiču samo grada. Na pitanje hoće li premijer gradonačelnikovo pismo shvatiti možda i kao svojevrsnu “to-do” listu jer je Bandić gotovo preko noći postao jedan od ključnih ljudi u Saboru, Puhovski odgovara kako je “činjenica da je ključan samo slika”.
– Bandić je nasjeo na tu medijsku konstrukciju, ali nikako nije ključan jer i bez njega Vlada ima većinu – objašnjava politički analitičar, koji ipak vjeruje da će se projekti iz Bandićeva pisma realizirati, ali ne zato što će država u tome dati svoj preveliki obol, već zato što je za njih krajnje vrijeme. Projekti su to koji su već davno najavljeni, ističe Puhovski, i potpuno je u pravu. Podsjetimo, o obnovi Sveučilišne bolnice govori se već više od deset godina, a 2007. je čak osnovano povjerenstvo koje se trebalo baviti isključivo načinom na koji završiti nikad realizirani projekt na kojem se radilo od 1982. do 1992. godine te u nj uložilo oko 60 milijuna tadašnjih maraka od samodoprinosa Zagrepčana.
Sve će biti baš ove godine
Da će u Blatu biti dječja bolnica, dogovorili su u srpnju 2017. Bandić i ministar zdravstva Milan Kujundžić, a najavili su i tada kako bi radovi mogli početi za šest mjeseci. Nisu, međutim, ni nakon 12 mjeseci, baš kao što puno nije napravilo ni modelom strateškog partnerstva Grada i države za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu, nakon što je lani u svibnju Grad odlučio sudjelovati u dokapitalizaciji Zavoda sa 110 milijuna kuna.
Što se tramvaja tiče, u sljedećih pet godina, već je ranije istaknuo gradonačelnik Bandić, planira se gradnja 60 niskopodnih, koji će biti za članak kraći od ovih koji trenutačno prometuju gradom. Prvi niskopodni na tračnice metropole stigli su 2005. godine, a takvi bi se trebali smjestiti i na prugu do zračne luke, čiji se dovršetak isprva najavljivao do kraja ove godine. A 2019. najnoviji je rok i za Aktivnosti na Savi, projekt postavljanja montažnih objekata uz rijeku, koji bi trebao biti prva faza Zagreba na Savi, a za koji je država prekjučer dala Gradu zemljište na korištenje.
Video - Sveučilišna bolnica
čini se da će se jednino realizirati mikijeve aktivnosti i rekraacija u remetincu i to do kraja 2020 godine