Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić (Možemo!) izjavila je u ponedjeljak u Dubrovniku kako je od izgradnje centara za gospodarenje otpadom važnije uspostaviti sustav gospodarenja, kako bi se smanjila količina za obradu u centrima.
Objasnila je kako se uspostavom sortirnica i biokompostana s bioplinskim postrojenjem može doći do razine gospodarenja otpadom od preko 80 posto oporabe, kakvu imaju Ljubljana ili Treviso..
Benčić je uoči tematske sjednice dubrovačko-neretvnanske županijske skupštine u utorak, na kojoj oporba traži novo trasiranje lokaliteta planiranoga Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje, podsjetila kako je riječ o krškom području, gdje je već pokazano da je vrlo lako moguće da otpadne procijedne vode mogu kroz podzemne tokove završiti u Malostonskom zaljevu.
"Čak i da je taj rizik vrlo malen, učinci su ogromni, jer se zagađeno područje neće moći vratiti u prijašnje stanje kroz više generacija. Školjke neće moći na tržište najmanje idućih sedamdeset godina", upozorila je Benčić.
Dodala je kako je jedino razumno poduzeti sve kako bi se utvrdilo u kojim se slučajevima to može dogoditi te kako to spriječiti, promjenom ili lokacije ili tehnologije.
"Pritom krška područja imaju posebnu osjetljivost i treba ih drukčije tretirati nego ostale hrvatske krajeve", rekla je Benčić.
Županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača istaknuo je kako se, unatoč brojnim istraživanjima na toku Trebišnjice u posljednjih pola stoljeća, županijska vlast poziva na istraživanje iz 2013. godine, koje ništa nije dokazalo.
"Ranija istraživanja su pokazala povezanost s Malostonskim zaljevom, Donjom Neretvom i uvalama Dubrovačkog primorja, a ne uvažavaju se. A u trasiranju 2013. godine traseri nisu nigdje izašli. Vijećnici imaju priliku ne zaustaviti, već usmjeriti projekt u kvalitetnom smjeru. Novo trasiranje ključ je za zaokret novim tehnologijama", objasnio je Giljača.
Dodao je da argument vladajućih kako CGO nema alternativu samo dimna zavjesa dosadašnjeg nerada.
"Gradimo CGO s primarno preuveličanim brojkama kako bismo nastavili nesposobnost jedinica lokalne samouprave koje u posljednjih deset godina nisu napravile ništa, ili jako malo, na organizaciji sustava razvrstavanja otpada", rekao je Giljača.
Predsjednik Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja Vlaho Mozara izrazio je zabrinutost radi dosadašnjeg tijeka projekta CGO te podržao inicijativu za novo trasiranje.
"To će biti prvi korak ka održivom i zdravorazumnom gospodarenju otpadom. Ignoriranje stava Primoraca bilo bi novo dno dna demokracije. Pozivam županijske vijećnike da ne glasaju po nalogu, već srcem i zdravim razumom", poručio je Mozara.
Karstolog Ivo Lučić naglasio je kako na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije ne postoje uvjeti za ostvarenje projekta centra za gospodarenje otpadom.
"Znanstvena istraživanja dokazala su da je baš Lučino razdolje među tri najgora lokaliteta u županije, zbog velikog broja vrtača. Svaki bi stručnjak uvidom u geomorfologiju odustao od tog projekta", rekao je Lučić.
Tematska sjednica dubrovačko-neretvanske Županijske skupštine zakazana je za utorak 24. kolovoza u 11 sati u dubrovačkom studentskom domu.
VIDEO Zadranka ogorčena: Čašu vode u slastičarnici naplatili šest kuna
Nek si ona kraj kuce napravi biokompostanu pa nek uziva , od kad je to filozofski fakultet referenca za tehnicka rijesenja u energetici , tocno u ovoj drzavi sve naopako , da imamo svemirski program nama bi astronauti bili aktivisti s osnovnom skolom , jadnije od ove su samo oni koji su je dosli slusat