'Benzinske prodaju i paštete, a ja sam na rubu bankrota'

Dok sindikalni čelnici zadovoljno trljaju ruke jer je novim Zakonom o zabrani rada nedjeljom radnicima osiguran jedan slobodan dan, mnoge male trgovce takva je Vladina odluka dovela na rub bankrota.

Promet manji 35 posto
– Do sada sam se konkurenciji opirao upravo radom nedjeljom, a sada će mi zakon staviti ključ u bravu – očajan je Josip Piljić, vlasnik male kvartovske trgovine NLA 13 u Novoj Vesi, koja susjedstvo opskrbljuje namirnicama još od 1993. godine. Iako su u trgovini donedavno radile dvije zaposlenice, pred kraj su godine, uplašene za vlastitu budućnost, obje dale otkaz.

– Ne mogu ih kriviti, jer i sam znam kako je teško živjeti pod stalnim strahom od gubitka posla. Žao mi je što su otišle, no danas ih ionako ne bih mogao plaćati. Promet bez nedjelje manji je 35 posto, a slobodan dan značio bi i jedno radno mjesto manje – objašnjava Piljić, žaleći se kako mu je i u najboljim danima 90 posto zarade odlazilo na plaće.

Prošlu je zabranu nedjeljnog rada 2004. godine nekako izdržao kupivši tabacco kiosk koji je smio raditi svo vrijeme, no ovaj put ne vidi rješenje problema. Promet jedva pokriva izdatke pa će, ne promijeni li se zakon, nakon petnaest godina ostati bez posla.

– Ne razumijem zašto trgovine na tržnicama, pekarnice i benzinske crpke mogu raditi, a ja ne? Zar nije smiješno da ljudi nedjeljom kupuju paštetu na benzinskoj, a ja sjedim kod kuće besposlen jer mi ne daju da – pita se on te državi nudi rješenje. Umjesto da zabrani rad nedjeljom, mogla bi poslodavcima propisati jedan obavezni neradni dan u tjednu, po njihovu izboru. 
– Radnici bi dobili dan za odmor, a poslodavac ne bi bio na gubitku, jer bi sam odabrao kada mu se najviše isplati zatvoriti dućan – objašnjava.

Obavezan neradni dan
Redovito plaćanje prekovremenih sati i rada nedjeljom nadziralo bi se uvođenjem “šihterica”, knjiga sa zabilježenim satnicama koje je radnik odradio.