Bili smo uredni kao Švicarska, a sad je sve puno divljih deponija

Kante od palmina ulja, limenke od umaka od rajčice, boce od piva i sokova... Otpad kakav bi se mogao naći u nekom restoranu ili pizzeriji već tjednima nagomilan stoji u Ulici Janječići u Brezovici, i to u blizini streljane u kojoj svakodnevno treniraju neki od najboljih hrvatskih strijelaca. Samo jedna je to od velikih hrpa odbačenog smeća koje u posljednje vrijeme kao gljive niču po šumama i grmlju ove četvrti i okolice.

Ne žele pokazivati osobnu

– To je jednostavno strašno. Deponija ima na mnogo mjesta, osim ovdje kraj streljane i u Golobreškoj ulici. I ljudi uopće nemaju srama dok to odbacuju, kad ih vidimo, čak nam kažu da su ih poslali iz reciklažnih dvorišta – šokirano nam govori Marina Pucević, predsjednica Vijeća gradske četvrti Brezovica koja nas je povela po “udarnim” lokacijama. A među hrpama se može pronaći sve, od građevinskog otpada do automobilskih guma, branika, pa čak i ostaci domaćih životinja “zapakirani” u žute vreće za plastiku i metal.

– Sramota je to i jako me muči jer je naša četvrt uvijek zelena, puna šume i redovno radimo akcije čišćenja. Taman je situacija na terenu počela izgledati super kad se ovo počelo događati. Ne mogu razumjeti takvo ponašanje, a moje pitanje tim ljudima je što će ostaviti svojim unucima – kaže Pucević koja je slučajeve prijavila komunalnom redarstvu.

Cijela priča krenula je, dodaje, negdje prije dva mjeseca, kad se u tamošnjem reciklažnom dvorištu počeo provoditi pilot-projekt uvođenja novog sustava evidencije o preuzetom otpadu. Svatko, naime, tko ondje želi ostaviti stari papir, plastiku, odjeću i drugi otpad mora prvo djelatnicima pokazati osobnu iskaznicu i odrezak od računa kako bi se dokazalo da su zaista korisnici Čistoće. Marina Pucević, kako kaže, ne zna je li naglo nicanje deponija direktno povezano s novom procedurom, no stanovnici Brezovice, čini se, smatraju da jest.

– Ljude odbija što se moraju pri dolasku u reciklažno dvorište zafrkavati još s dokumentima i dokazivanjem da imaju pravo na ostavljanje otpada pa jednostavno to istovare u šumi jer im je lakše. Ne razumijem zašto moraju komplicirati s tim novim sustavom, to uopće nema smisla... I prava je šteta što se ovo događa jer je taman cijelo područje počelo izgledati čisto i uredno, kao Švicarska – govori Stjepan Tkalec, lovočuvar koji živi u jednom od naselja u okolici Brezovice.

Je li se isti problem pojavio i u drugim četvrtima na rubu grada, upitali smo “šefove” Podsljemena i Sesveta, no oni kažu da je u posljednje vrijeme situacija na terenu i više nego dobra. Nakupine smeća mogu se tu i tamo vidjeti i na rubnim područjima Novog Zagreba – zapad, no predsjednik Vijeća četvrti Jadranko Baturić kaže kako je riječ o izoliranim slučajevima koji nemaju veze s novim sustavom.

– Zaista nemamo problema s divljim deponijima, a ni s osobnim iskaznicama u reciklažnim dvorištima. Samo je na Kajzerici između tri i četiri tisuće stanovnika i nismo dobili nijednu prijavu ili prigovor na novi sustav. A on je dobar jer onemogućuje tvrtke da ostavljaju smeće, već to mogu samo privatne osobe – kaže Baturić.

Čistoća: Sustav funkcionira

I u Čistoći ističu da ne vide baš nikakvu poveznicu između gomilanja otpada po šumama Brezovice i novoimplementiranog sustava. Štoviše, gledajući brojke na razini grada, upravo suprotno.

– Analizirali smo količine otpada prikupljenih u reciklažnim dvorištima od početka novog sustava, uspoređujući razdoblje uvođenja evidencije u 2020. s istim razdobljem u 2019. I utvrdili da je oko 30 posto otpada više predano u reciklažnim dvorištima pa zaključujemo da novi način rada nije generator pojave divljih deponija – kažu u Čistoći. Dodaju i da se sustav trenutačno primjenjuje u 12 od 19 reciklažnih dvorišta te da su povratne reakcije dobre.

– Zagrepčani su se brzo prilagodili novom sustavu i hvale ga. S pozicije podružnice, u poslovnom smislu, olakšan je proces predaje i zaprimanja otpada. Korištenje reciklažnih dvorišta stanovnicima je besplatno, a mjesečni tzv. račun Čistoće se ne umanjuje niti uvećava – zaključuju