Židovi su iznimno povezani s razvojem Zagreba. U njegovoj su povijesti istaknuti brojni značajni Židovi, a cijela je zajednica imala veliku ulogu u razvoju Donjeg grada. Bilo je to početkom 20. stoljeća, kada je u Zagrebu živjelo više od 12.000 Židova. Iako se ta brojka radikalno smanjila nakon Drugog svjetskog rata, Židovska je općina u Zagrebu i dalje veoma aktivna u društvu, a s njezinim smo rabinom Lucianom Prelevićem razgovarali u povodu Tjedna Izraela koji se do 29. studenog održava u Zagrebu.
Imaju oko 1500 članova
– Židovstvo je više od religije, to je način života, a jedan od osnovnih koncepata jest tikkun olam ili popravak svijeta. Židovima je stoga jako važno društveno korisno djelovanje u zajednici – govori rabin Židovske općine koja je osnovana 1806. godine, a danas ima oko 1500 članova. U svojim prostorijama u Palmotićevoj 16 imaju sinagogu, ali i vrtić, starački dom, socijalni ured te prostorije za razne dodatne programe.
Tjedan Izraela u Zagrebu Općina organizira već 17. put, i to upravo s ciljem približavanja židovske kulture široj javnosti.
– Dio programa je izložba "Židovi i Zagreb" kojom želimo pokazati našu povezanost s gradom. Prije Drugog svjetskog rata imali samo i sinagogu u Praškoj ulici, i to s više od 1300 mjesta, koja je bila među najljepšima u Hrvatskoj – objašnjava rabin Prelević dok pokazuje jutarnji molitveni komplet.
Židovi se, naime, mole tri puta dnevno, a za prvu se molitvu posebno pripremaju. Zagrnu se molitvenim plaštom, talitom, a remenjem telafinom na glavu te na lijevu ruku, što bliže srcu, pričvršćuju malenu crnu kutijicu. U njoj je spremljena temeljna židovska molitva – Sh'ma Izrael.
– Nije riječ o klasičnoj molitvi u kojoj se Boga nešto traži. To je zapravo ugovor između Boga i Židova – objašnjava Luciano Prelević, koji se za rabina školovao u Izraelu, a u službi je u Židovskoj općini Zagreb od 2008. godine. Objašnjava kako se Židovi smatraju narodom koji treba biti primjer drugima te se stoga u životu drže 613 Božjih zapovijedi sadržanih u Tori, svetoj knjizi Židova koja je zapravo uputa za život.
Minjan je uvjet za obred
Najvažnija služba u tjednu održava se za šabat, odnosno za subotu, i to u petkom u sinagogi.
– S obzirom na današnji užurban način života, Židovi se uglavnom tijekom tjedna sami mole, kod kuće ili na poslu, no jednom tjedno se svi okupimo u sinagogi – objašnjava rabin Prelević te napominje kako se obred može održati samo ako je ispunjen minjan, odnosno ako je prisutno barem deset odraslih muškaraca.
Ostala značajna događanja u židovstvu, kada se okuplja cijela zajednica, jesu Hanuka, praznik svjetla, nova godina Roš Hašana, Pasha... Svi se slave i u Židovskoj općini u Zagrebu.*
Bio bih sretan da Židovi u Zagrebu i svijetu, a osobito u Izraelu, pripomognu da se rasvjetle zbivanja u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća pa da se konačno utvrdi cjelovita istina a osobito istina o ulozi blaženog Alojzija Stepinca. Pristupom koji se u Hrvatskoj vodi već desetljećima obezvrjeđuje se i vrijeđa istinska žrtva kojoj se svi moramo pokloniti. Laži i manipulacije iza kojih sigurno ne stoji židovski narod moraju biti razotkrivene. To je put ka međusobnom povjerenju i uvažavanju.