U proljeće 1927. godine dr. Andrija Štampar stao je na obalu kužne baruštine Krke, koja se nalazila u samom središtu Mraclina, i obratio se pomalo nepovjerljivim stanovnicima sela. Tu, na izvoru mnogih bolesti, a posebno tuberkuloze, koje su naraštajima harale selom, Štampar je najavio Mraclinu novo doba. I, k tome - kako je odmah dometnuo - bez ikakvog troška po same Mraclince...
Turopoljsko selo Mraclin, danas naselje u sastavu grada Velike Gorice, broji oko tisuću stanovnika. Selo, koje se prvi puta spominje još 1249. godine, stoljećima se nalazi u sastavu Plemenite općine Turopoljske i dugo je važilo za jednu od najvećih i najbogatijih „sučija“ u Turopolju. Burna i složena povijest Plemenite općine i njene 22 sučije uglavnom se temelji na obrani određene samostalnosti šljivarskog plemstva pred presizanjima što lokalnih, što nacionalnih i međunarodnih čimbenika, pa ni povijest Mraclina nije bila drugačija. Selom od 1862. godine prolazi pruga Zagreb-Sisak. No, ni ova nesumnjiva pogodnost za selo nije bila lišena napetosti, ne stoga što bi se stari Mraclinci protivili modernizaciji, nego stoga što je otkup izvlaštene zemlje išao po daleko nižoj cijeni od one koju su vlasnici očekivali. Otpor je bio tako energičan da je na koncu morala uredovati i vojska. Ubrzo po izgradnji pruge gradi se i željeznička stanica pa se sve skupa ipak pokazuje kao jaki poguranac za ekonomski prosperitet sela, kojem je tržište najvećeg hrvatskoga grada, i svega što taj grad nudi, sada prišlo na dohvat.
Uloga Rockefellera
Dr. Andrija Štampar bio je jedan od onih ljudi iz naše povijesti na čiji bi spomen, kako se ponekad kaže, svi morali ustati. Njegova javnozdravstvena vizija, kojom će unaprijediti ne samo Mraclin nego i medicinsku praksu svoga vremena, bila je sažeta u geslu: liječnik ne čeka pacijenta u svojoj ordinaciji nego ide tamo gdje je bolest. Ono što je izazivalo velik otpor ceha moglo bi se sažeti u prešutnom dodatku: ali tamo gdje je bolest, obično nema novca.
No, ovdje je u priču ušao jedan akter kojem novac nije bio problem: John Davison Rockefeller, američki magnat i filantrop, u svojim je dobrotvornim aktivnostima osnovao i Zakladu posvećenu javnom zdravstvu i medicinskoj poduci. Zahvaljujući Štamparovu autoritetu Zaklada je osigurala financijska sredstva upravo za mraclinsku akciju. Zašto baš Mraclin?
Mraclin - uzor selo
Iako je raspuštanje zadružnog načina života počelo još u Jelačićevo vrijeme, u selu su nakon I. svjetskog rata i dalje žive formacije velikih obiteljskih zadruga – svakodnevica se odvija, kako bismo danas rekli, u transgeneracijskim zajednicama. No, vrlo nizak higijenski standard, rijetke posjete zdravstvenoga osoblja, tuberkuloza koja naraštajima uzrokuje veliku smrtnost dojenčadi, već su dugo u stručnim krugovima poticali na akciju. Nije, naravno, Mraclin bilo jedino mjesto u kojem su uvjeti života bilo tako loši, ali – Mraclin je imao prugu. Kako je asanacija podrazumijavala i puste vagone građevinskog materijala, to je donijelo prevagu. Pod vodstvom Škole narodnog zdravlja, zahvaljujući planu dr. Andrije Štampara i Rockefellerovoj zakladi, asanacija, kao obuhvatan skup higijenskih mjera, uspjela je u svega nekoliko godina opće uvjete života dignuti do, za to vrijeme, iznimnoga standarda.
S jedne strane pristupilo se izgradnji objekta javnoga zdravstva – ambulanta, javno kupatilo, pumpe za vodu – higijenskom uređenju domova i okućnica, a godinama su priređivani i tečajevi za različita područja, od domaćinstva, njege dojenčadi, poljoprivrede itd. Kao simbolička, ali i sasvim stvarna pobjeda nad zaostalošću bila je izgradnja Društvenog doma, mraclinske „Zgrade“, upravo na mjestu „ružne kaljuže Krke“, kako ju je zvao Štampar.
Investicije u zdravstvo i infrastrukturu donijele motivaciju za obrazovanjem i doprinijele stvaranju poduzetničkog duha
Jedna od dugoročnijih posljedica toga intenziteta bila je snažno podizanje opće obrazovne razine mjesta, pa se u Mraclinu – „uzor selu“, kako ga navodi međunarodna stručna literatura predratnog vremena - vrlo brzo uspostavio role model mladog stručnjaka iz medicinskoga ili tehničkog područja. Budući su takvi „modeli“ svakodnevno šetali Mraclinom jasno je da su ostavljali snažan utisak na mještane, osobito one mlađe, pa će selo u idućim desetljećima dati čitav niz školaraca, studenata, kasnije istaknutih imena na različitim područjima hrvatskog javnoga života: prvoga predsjednika Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj, dvojicu akademika, prvu Turopoljku sa završenim fakultetom, poglavaricu karmelskog samostana, čitav niz fakultetski obrazovanih žena i muškaraca. Osobit učinak u mjestu u kojem su trgovina i obrt tradicionalna zanimanja osjetio se u razvoju poduzetničkoga mentaliteta, koji je osobito prodisao uspostavom samostalne države. Danas se u živoj poduzetničkoj klimi, s većim brojem uglavnom obiteljskih firmi, ističu dvije velike tvrtke – PPS Galeković i Kova - koje same zapošljavaju preko 450 ljudi, što predstavlja značajnu stavku u dinamičnom velikogoričkom gradskom pračunu, a i opća atmosfera u selu odudara od onoga što obično podrazumijevamo pod „današnjom Hrvatskom“.
Velika obljetnica
Mraclinsko Kulturno umjetničko društvo Dučec za tri godine obilježit će stotu obljetnicu postojanja. Kroz proteklo stoljeće KUD se afirmirao kao zauzeti čuvar kolektivne memorije sela, što se osobito osjeća u dvjema programskim stavkama. To su, prije svega, Dani svetog Vida, godišnja smotra mraclinskih udruga i njihovih programa, koja se odvija u lipnju, u tjednu uoči proštenarske nedjelje posvećene zaštitniku Mraclina, svetom Vidu, a tu su i Dučecove spelancije, kao niz priredbi koje se prigodno priređuju tijekom godine. U svim tim događanjima redovito su prisutne „asanacijske teme“ u kojima se, mahom kroz dokumentarističke priloge, podsjeća na značaj ovoga velikog poduhvata Škole narodnog zdravlja u povijesti Mraclina.
Naravno, i velika obljetnica asanacije – 2027. godina - polako se primiče. Kako će je Mraclin dočekati? S veseljem i ponosom, bez sumnje. Ali, kako stvari za sada stoje, još uvijek bez kanalizacije, s razrovanim prometnicama i teškim teretnim prometom kroz cijelo selo, neriješenim pitanjima oko odlagališta otpada, koje je današnja mraclinska Krka... Tako se s približavanjem jubileja primiče i pitanje koje si Mraclinci posljednjih godina postavljaju sve češće: hoće li Mraclinu uz stotu obljetnicu trebati i nova asanacija?