Određivanje kontaminata, odnosno pesticida, teških metala, mikotoksina, aditiva i sličnih spojeva u hrani, vodi i tlu, na čijim uzorcima, uz onih zraka i predmeta opće uporabe, kao što su posuđe i ambalaže, izvode i mikrobiološke analize, proizvode antibiotike i kontroliraju ispravnost deklaracija. Ovo su samo neki od svakodnevnih zadataka Centra za sigurnost i kvalitetu hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Djeluje u sklopu Službe za zaštitu okoliša i kvalitetu hrane, a otvoren je u prosincu.
Uz otkupljivače i trgovačke lance
– Otvorenje centra bila je završna faza četverogodišnjeg projekta sufinanciranog iz EU fonda za regionalni razvoj, koji je realiziran u suradnji zavoda i zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Ideja je bila da se obnovi stara zgrada Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju u kojoj su bili smješteni laboratoriji, te da se nadogradi još oko 1400 kvadrata prostora. Osim prostora, preko projekta, u Centru za sigurnost i kvalitetu hrane nabavljena je nova visokosofisticirana analitička oprema koju do sada nismo imali u našim laboratorijima, kao što je ona za analizu izotopnih sastava hrane i tla – kaže Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i kvalitetu hrane te voditeljica projekta.
Tom su aparaturom, dodaje, kroz projekt analizirali izotopni sastav tla, vode i hrane, odnosno meda i maslinova ulja, i to kako bi, među ostalim, odredili zdravstvenu ispravnost i kvalitetu proizvoda malih i srednjih proizvođača.
– Proizvode smo tako označavali zemljopisnim podrijetlom kako bismo proizvođačima pomogli da ih potrošači prepoznaju i na širem tržištu. Također, u procesu je formiranje izotopne karte Hrvatske, a krajnji rezultat koji smo postigli je zaključak da Hrvatska ima visoku kvalitetu meda i maslinova ulja – ističe Jasna Bošnir.
Naime, tri su godine proizvode uzorkovali na području Istre te južne i srednje Dalmacije, a uzorke meda uzimali su i od nekoliko proizvođača u kontinentalnom dijelu zemlje. Uzorke tla uzimali su uvijek na istom mjestu, i to jednom godišnje, a kako bi došli do krajnjeg rezultata, dodaje, izotopi iz tla i proizvoda morali su se podudarati. Kod te je metode, kaže, najvažnije pravilno uzorkovati tlo, odnosno s barem 25 centimetara dubine, na što su uvelike utjecali i okolišni čimbenici. Projektom su istraživali i načine patvorenosti proizvoda, gdje su ustanovili dvije metode, od kojih jedna utječe i na zdravstvenu ispravnost.
– U jednom se slučaju, primjerice, kupi med koji samo nije pravilno deklariran i to, dakako, ne utječe na zdravstvenu ispravnost, za razliku od druge opcije kada se, primjerice, u medu nađu sastojci koji ondje ne pripadaju. Ima slučajeva i kada se, recimo, 100-postotni bagremov med miješa s drugim, slabije kvalitetnim, tu se promijeni dosta faktora, a najčešće se ne deklarira – tumači Jasna Bošnir. U takvim slučajevima, dodaje, upozoravaju proizvođače, koji potom saniraju pronađene nepravilnosti te im tako pomažu da kvalitetu svojih proizvoda dovedu do savršenstva.
Klijenti s kojima centar surađuje na domaćem tržištu, uz proizvođače, su i otkupljivači, koji najčešće traže provjeru strukture i kvalitete, te pojedini trgovački lanci. Provjeravaju i sadrži li proizvod na pakiranju popis svih sastojaka te tablicu nutritivnih vrijednosti, a centru koji djeluje u okviru službe u kojemu su zaposlena 92 djelatnika zadaća je jednom godišnje producirati i znanstvene radove. A kad nisu na terenu, dodaje Jasna Bošnir, u laboratoriju svakodnevno u proizvodima određuju kontaminate kao što su teški metali, pesticidi, mikotoksini, aditivi i slični spojevi. Mikrobiološke analize provode se pak na uzorcima tla, vode, zraka i hrane te predmetima opće uporabe poput ambalaže, posuđa i pribora ili široke potrošnje kao što su kozmetika, parfemi i deterdženti.
Alergeni i provjera kupališta
Provode se i analize na THC, odnosno tetrahidrokanabinol, delta-9 i delta-8 THC te na HHC, tj. hidrogeni derivat THC-a. Proizvode se antibiotici, a u hrani se traže alergeni poput glutena i histamina. Pomažu i analizama aeroalergena, na temelju kojih znaju koje su sve peludne vrste u zraku u koje doba godine. A kako bi Zagrepčani za kupališne sezone znali gdje se mogu osvježiti, analiziraju i uzorke s plaže i vode iz Bundeka i Jarunskoga jezera.
Služba provodi i projekt Ekološke karte Zagreba koji ujedinjuje podatke o stanju okoliša, odnosno stupnju onečišćenja tla, vode i zraka, koje dopunjuje pomoću uzoraka koje prikuplja 14 senzora u metropoli. Senzori, naime, kontinuirano prikupljaju čestice zraka kako bi se, među ostalim, detektirala količina ozona, dušika i ugljikovog monoksida, a karta se može pronaći na službenim stranicama Grada i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".