Nema logike da vožnja od Sesveta do Vrapča košta isto kao i vožnja od Trga do Glavnog, smatra čitatelj mickeyzg koji je jedan od mnogih od vas koji su se svojim komentarima uključili u VL Inicijativu. Pozvali smo vas da se svojim prijedlozima uključite u raspravu "Što učiniti da bi javni gradski promet u Zagrebu bio po mjeri građana?".
Većina smatra da bi javni prijevoz trebao biti besplatan ili ga treba učiniti atraktivnijim građanima npr. kartom koja će koštati pet kuna. Čitatelji predlažu i izgradnju podzemne željeznice i rasterećenje prometa osobnih automobila po gradu.
- Osigurati besplatan parking na periferiji i okretištima, smanjiti cijenu karte na simboličan iznos, povećati kazne i kontrolu svesti na minimalno nekoliko puta godišnje, ali onda detaljno i s velikim brojem kontrolora. Manjim mjesečnim pokazom hrvatske službe bi smanjile davanja za prijevoz, a ljudi bi za 100 kuna mjesečno radije mirno putovali svakodnevno. Nakon toga s obzirom na porast sredstava, uvesti dodatne brze tramvajske pruge izvan prometnica i problem je riješen, predlaže korisnica netkodica.
- Pet kuna, sigurna sam, gotovo svatko bi izdvojio. Bilo bi me sram da se švercam, a karta je tako jeftina. Deset kuna ljudi ne daju iz principam ali pet bi dao svatko, komentirala je Milkica.
ZET bi mogao biti besplatan, netko je to već izračunao. Kad se uračunaju postojeće subvencije koje dobivaju od gradova (Zagreb, Velika Gorica, Zaprešić..) i kad bi svaki poslodavac mjesečno za svakog djelatnika izdvajao 100 kn ne bi bilo potrebe za naplatom karata. Uštedjelo bi se na kontrolorima, uređajima za naplatu, poslodavci koji već plaćaju puno skuplje mjesečne karte svojih djelatnika bi također uštedjeli i svi bi bili sretni i zadovljni, piše pak emigrant.
Korisnik gadogadni javio se pak s konkretnim prijedlozima.
1. Ubrzajte ZET...kako? Zaboravite žute trake jer ih nitko ne poštuje. Stavite betonske polukugle kao u Budimpešti i pred tramvaj i autobus više nitko ne može.
2. Kako je ionako potrebna cjelovita rekonstrukcija pruga investirajte u istu ali pametno.
Prijedlog:
a) prebacite pruge (i prometne trakove za autobus) u sredinu prometnog traka
b) okrenite tramvaje i autobuse u obrnutom pravcu od prometa (zašto? objašnjenje slijedi)
c) izgradite stanice u sredini (između pruga za tramvaje ili prometnih trakova za Autobuse, dobivate jednu stanicu koja radi u oba pravca jer vrata autobusa i tramvja kad idu u obrnutom pravcu gledaju prema sredini
d) ogradite stanice i na ulaz stavite kontrolore (sprječili ste šverc) a imate upola manje stanica, i samim time manje potrebe za kontrolorima.
e) ispred stanica i po gradu postavite automatski sustav za kupovinu karata
Sve u svemu smanjili ste troškove, ubrzali promet, definitivno znači da možete smanjiti cijene i postajete transport service of choice. E, još ako kao u Ženevi stavite ekrane u vozila pa npr. ujutro pustite na jedan crtiće, a na drugi televizijski program pa si ljudi mogu pogledati vijesti (tako imaju u Ženevi) imate pola grada u tramvaju 100% ( a svi platili karte). Radi u Istanbulu, radit će i kod nas, piše gadogadni.
Neka ne izmišljaju toplu vodu i ugledaju se na gradove s građanima platežne moći kao u Zagrebu kao npr. Varšava - Karte su ograničene po vremenu i broju stanica
15 minuta ili do 10 stanica 1.6 zlota (3 kune)
30 minuta ili do 20 stanica 3.2 zlota (6 kuna)
60 minuta ili maksimalan broj stanica 6 zlota (10 kuna)
Naravno karta vrijedi u jednom smjeru kretanja i može se kombinirati tramvaj, autobus i podzemna željeznica. Usporedbe s gradovima kao što su London, Pariz, Berlin, Rim i sličnima su bespredmetne jer prihodi njihovih građana ne mogu se uspoređivati s prihodima stanovnika Zagreba. Siguran sam da u okruženju ima još primjera koji dobro funkcioniraju kao ovaj u Varšavi, savjetuje pak tony24hr.
Sve pristigle komentare čitajte ovdje
Zašto ne bi bio besplatan??? Zar građani Zagreba ne plaćaju n ajveći prirez u zemlji, pa najveće račune koje šalje grad, pa sve najveće i ponajveće kao da žive u nekoj svjetskoj metropoli!!! Samo iz prireza mogu financirati zet. A da je više pameti, bilo bi i više novca za korisne stvari. Ovako nam ostaju fontane i ostale bedastoće.