Poput grada od kockica različitih veličina koje “ulaze” jedna u drugu i isprepliću se, a opet tvore skladnu cjelinu. Tako su arhitekti Marijan Uzelac, Marija Perak i Benedetto Tardozzi zamislili središte Novog Zagreba. Projekt je to koji su poslali na natječaj raspisan 1971. godine i tek jedan od radova koji nikad nisu realizirani.
Ne samo da njihov rad nije s papira prenesen u stvarnost – centar dijela grada s druge strane Save, koji se u vrijeme njegove gradnje zvao Južni Zagreb, nikad nije zaživio, unatoč mnogim urbanističko-arhitektonskim rješenjima. Izgled Zagreba kakav je mogao biti dobro je poznat djelatnicima Hrvatskog muzeja arhitekture, u kojem čuvaju nacrte, crteže, makete, rukopise i studije poznatih hrvatskih arhitekata.
Radovi Vitića, Iblera...
A kako bi prezentirali dokumentaciju koju drže, odlučili su najatraktivnije radove 87 autora, čiju ostavštinu čuvaju, sažeti u knjigu o muzeju. Predstavit će ju sutra u 18 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u čijem sastavu muzej djeluje.
– U knjizi od 320 stranica opisan je rad muzeja od samih njegovih početaka. Glavni i odgovorni urednik knjige je akademik Andrija Mutnjaković, a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Velimir Neidhardt. Centralni dio knjige napisala je Dubravka Kisić, dugogodišnja upraviteljica muzeja, koja je 2016. započela s radom na knjizi – govori doc. dr. sc. Borka Bobovec, aktualna “šefica” muzeja, koja je zajedno sa suradnicima radila na grafičkoj prezentaciji građe u knjizi. Predstavit će i opus utemeljitelja muzeja Miroslava Begovića, oca današnjeg izgleda Tkalčićeve ulice. Iako najpoznatiji upravo po tom dostignuću, radio je i na Izložbenom paviljonu “Đuro Đaković” na Zagrebačkom velesajmu, ali i na muzejskim prostorima poput Atelijera Ivana Meštrovića te na robnim kućama Varteks u Varaždinu i Zagrebu.
– Upravo se Begović 1960-ih okušao u osmišljavanju izgleda dijela Trnja, na potezu sjeverno od Nacionalne sveučilišne knjižnice, a zamislio je tamo poslovnu četvrt – kaže upraviteljica Bobovec dodajući da čuvaju i skice nebodera Ivana Vitića u Laginjinoj, koji je muzeju krajem devedesetih poklonila njegova supruga zajedno sa svim njegovim radovima nastalima između 1948. i 1986. godine. Tamo su i razni planovi vezani uz regulaciju Kaptola, za koju je natječaj raspisan još 1908., nepune dvije godine nakon rušenja zida ispred katedrale. Većina arhitekata rješenjima je predlagala ponovno građenje zida, a među njima je i Drago Ibler, pored čijeg drvenog nebodera smještenom na trgu njegova imena Zagrepčani svakodnevno prolaze.
Dosad 94 izložbe
Djela se mogu pogledati na povremenim izložbama koje organiziraju, na kojima predstavljaju fundus i arhitektonske radove pojedinih autora ili razdoblja.
– U muzeju su dosad organizirane 94 izložbe. Muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata – kaže upraviteljica.
Pogledajte video: Zašto gore automobili u Zagrebu
Ovim putem se želim zahvaliti gradskoj upravi što je dovoženjem mulja iz pročiščaća otpadnih voda u Resniku obogatila opus smrada na smetlištu Prudinec u Jakuševcu aromom kanalizacije. Pozz iz okolice "radosnih i sretnih " !!!