Da, dio mog kafića u gradskom je prostoru, ali čekamo povrat

Prošlog je vikenda Zagreb plivao u kiši pomiješanoj s kanalizacijskim fekalijama, a da bi spasila živu glavu i svoju imovinu, ekipa Trnjana provalila je u ustavu Hrvatskih voda, otvorila branu i tako obranila četvrt od poplave. A samo tjedan prije toga naslovnice portala punili su članci o rupi koja se pojavila na Bukovačkoj cesti, i to ne jednom, nego dvaput. I nerijetki su krivca za sve to vidjeli u zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji (ViO) pa isticali da su tisuće kilometara cijevi koje se skrivaju u utrobi grada dotrajale i preopterećene te kako se ovi problemi ne bi dogodili da su se riješili oni godinama prije.

Pa navikao sam stalno raditi

Sve su oči zato posljednjih dana uprte prema direktoru ViO-a Marinu Galijotu, o kojemu se zapravo malo zna. Na čelo tog trgovačkog društva došao je 1. listopada 2018., dakle prije nepune dvije godine, a kako se na telefonske pozive nije javljao i novinarske upite ignorirao, počele su o njemu "isplivavati" razne informacije. Poput one da čelni čovjek gradskog poduzeća ima i svoju tvrtku, Kaptol gradnju, u kojoj je također direktor. A onda i da je ta tvrtka vlasnik kafića "Kumica" na tržnici Dolac, koji je djelomično u gradskom prostoru i za čije korištenje Gradu plaća 9000 kuna zakupnine. I to godišnje. Tvrtka ima troje zaposlenih, a prošle godine zaradila je 457 tisuća kuna. Ali je u minusu, koji je 2018. bio nešto manje od 15, a lani 53 tisuće kuna.

- Da, imam kafić na Dolcu, ali sam ja čovjek koji je navikao cijelo vrijeme raditi, tako da odradim radni dan, dođem se kući presvući i onda idem raditi dalje - komentira sve to Galijot.

Mnogi drže spornim to što direktor gradske tvrtke radi i u svojoj firmi koja ima i kafić djelomično u gradskome prostoru, a on ističe da se privatnim biznisom davno počeo baviti.

VIDEO Poplava na Britancu

Video: Institut Domovoy

- Nakon diplome s Građevinskog fakulteta bio sam predstavnik investitora za gradnju jedne velike stambene zgrade. No 2013. stanogradnja je stala, ja nisam imao posao pa sam pokrenuo firmu da bih kasnije mogao otvoriti kafić. Moja obitelj odlučila je kupiti poslovni prostor koji na Dolcu postoji još od 1991., ali djelomice je u privatnom, a dijelom u gradskom vlasništvu. Kupili smo koliko smo zakonski mogli, a sad čekamo da se dovrši postupak u kojem bi se prema važećem zakonu gradski dio vratio nama. I u međuvremenu plaćamo zakupninu - objašnjava Galijot.

Kasnije je, dodaje, dobio posao u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pa zatim u onome za gospodarstvo. Tehnički je direktor u ViO postao 2017., a godinu dana kasnije zasjeo je i u prvu fotelju cijelog trgovačkog društva. U kuloarima će jedni reći da se na toj poziciji nije iskazao, a drugi da se ipak uhvatio u koštac s problemima.

- Više generacija uprave ostavile su mi "nasljeđe" koje će se rješavati godinama, ali nema odjela, službe, sektora ni radnog mjesta kojih se nisam kao direktor dotaknuo - tvrdi Galijot. Kaže i da se u noći u kojoj je metropola plivala nije bavio svojim kafićem, nego ju je proveo na terenu te kako se do jutra i kolegija s gradonačelnikom Milanom Bandićem "stigao jedino presvući".

A gorući problemi?

A među postignućima iz svog mandata navodi činjenicu da Zagrepčani više ne moraju plaćati priključak vode, rekonstrukciju crpilišta na Žitnjaku i gradnju dvaju dodatnih bunara u Petruševcu, kao i to da je prvi put u povijesti gubitak vode iz gradskih cijevi smanjen, i to za dva posto. Radi, dodaje, i na realizaciji kapitalnog projekta Zagreb 2018. koji će rezultirati dogradnjom velikog dijela kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava.

- Izrađuje se koncepcijsko rješenje s hidrauličkim modelom s ciljem uspostave nulte zone na uslužnom području ViO, što je osnova za smanjenje tlaka u vodoopskrbnoj mreži za dva bara. Projekt je težak pola milijarde kuna i jedan je od osnovnih dijelova projekta Zagreb 2018. - ističe Galijot.

Podsjećamo ga da Zagrepčane umjesto budućih planova ipak više zanimaju rješenja tekućih gorućih problema pa pitamo što će se učiniti da, primjerice, Rudeš više ne pliva u fekalijama nakon svake jače kiše ili da cijevi u Novom Zagrebu prestanu pucati.

- Za svako od tih pitanja postoji realan odgovor. Što se tiče Rudeša, građani su sami izvodili prenamjene podruma gdje po propisima nisu smjeli, a kad smo obilazili tamošnje kuće, nismo pronašli nijedan slučaj za isplatu štete. A oko Novog Zagreba trenutačno se ne može mnogo toga učiniti. Njegov istočni i zapadni dio dobivaju vodu s različitih vodocrpilišta, a uspostavom nulte zone u Zagrebu na najkritičnijim lokacijama na kojima su se događala puknuća cijevi, kao što je Sarajevska, to se više neće događati - kaže Galijot.