Građevinar, frizer, kozmetičar, modni te grafički dizajner, kuhar i automehaničar samo su neka od obrtničkih zanimanja za koja u Zagrebu i njegovoj okolici posljednjih godina sve više raste interes. Broj obrtnika raste, o čemu svjedoči i podatak da je zagrebačka Obrtnička komora u posljednjih godinu dana u svoje redove primila više od 2000 članova, a sada je bogatija i za 128 majstora obrtnika, s položenim majstorskim ispitom, koji je najviši stupanj obrazovanja u obrtničkim zanimanjima.
Veće zanimanje
Prednost obrtničkih zanimanja, ističe predsjednik zagrebačke Obrtničke komore Antun Trojnar, jest to što su mladi obrtnici odmah nakon završene škole spremni za tržište rada ili daljnje obrazovanje.
– Nakon zagrebačkog potresa i onog na Banovini došlo je do veće potražnje za građevinskim zanimanjima, porasle su i cijene rada, ali i interes. Prethodnih godina suočili smo se dosta puta s odlaskom radnika u inozemstvo jer vani su znatno bolje plaćena takva i srodna zanimanja, ali u posljednje vrijeme imamo dosta primjera da su se majstori koji su godinama radili vani polako počeli vraćati – naglasio je Trojnar.
VEZANI ČLANCI:
Ponosni su, dodaje, da je i kod mlađih generacija porastao interes za upise u srednje obrtničke te strukovne škole, pa su neke morale povisiti bodovne pragove, a neke oformiti dodatne razrede.
– To nam također daje nadu u bolje sutra i djeca prepoznaju potencijal obrtništva, za što svakako treba zahvaliti i roditeljima koji još uvijek imaju velik utjecaj na svoju djecu što se obrazovanja tiče i uče ih da je puno veća sramota ne raditi nego živjeti od rada vlastitim rukama – kaže Trojnar.
A jedan je od primjera mladi dimnjačar Leonardo Vitković koji se isprva tim poslom nije želio baviti, no nagovorili su ga roditelji.
– Moram priznati da nisam baš bio oduševljen tom idejom, ali kroz školovanje i sada već četverogodišnji rad jednostavno sam se zaljubio u ovaj posao – kaže 22-godišnjak iz Ivanić Grada. U svom je rodnom gradu i završio srednju Obrtničku i industrijsku graditeljsku školu, smjer dimnjačar, te ubrzo nakon završetka školovanja pronašao posao u tvrtki Nicrodim d.o.o., gdje radi i danas. Najviše posla dakako, kaže, ima tijekom jeseni i zime, a najteži dio osmosatnog radnog vremena je rad s ljudima.
– Znate kako to ide, ima svakakvih ljudi i nikada ne znate kakav vas dan očekuje po tome pitanju. Često zna biti i teško, ali sve to padne u vodu kada se popnem na krov kuće ili zgrade s kojeg mi se pruža prekrasan pogled na grad – ističe Leonardo. Polaganje majstorskog ispita, koji se sastojao od tri teorijska te praktičnog dijela, dodaje, nije mu bilo nimalo teško, a imao je i pomoć mentora.
– Teorijski dio uključivao je poznavanje teorije dimnjačarstva, gospodarstva i radne pedagogije, a u praktičnom dijelu pozornost je bila usmjerena na moje vještine i sam rad – kaže Leonardo, a dodaje i kako u skorijoj budućnosti ne planira otvoriti vlastiti obrt jer mu je to oduvijek bila zadnja opcija, no ne i isključena jer očekuje ga još mnogo godina prikupljanja iskustva.
Promocija zanimanja
Stanje u obrtništvu, barem što se njegova zanata tiče, kaže, u posljednje vrijeme i nije tako bajno, nedostaje im ljudstva, a najveći je problem nedostatak interesa kod biranja i upisivanja škole.
– Puno majstora ovog zanata odlazi u mirovinu, a nema mladih koji bi ih naslijedili jer smatram da djeca nisu dovoljno zainteresirana za školovanje u tom smjeru – ističe Leonardo. No, svjetlo na kraju tunela vidi upravo u promociji ovog i sličnih obrtničkih zanimanja.
VEZANI ČLANCI:
– Dodjele majstorskih diploma i razni sajmovi idealan su način promocije obrtništva jer, posebice preko sajmova, možemo doprijeti do većeg broja mladih ljudi, što smatram ključnim – zaključuje Leonardo.
A upravo povećanje upisa djece u strukovne i obrtničke škole cilj je Zagrebačkog obrtničkog sajma, čije je osmo izdanje u travnju održano na Zagrebačkom velesajmu. Svoje vještine ondje su predstavili učenici 22 škole iz metropole i županije, posjetilo ga je više od 5000 đaka iz 66 osnovnih škola, a zagrebačka Obrtnička komora organizirala ga je uz potporu Grada, Županije, resornih ministarstava i Hrvatske obrtničke komore.